Tok sjednice:
Pred odborom je kandidatkinja Enesa Rastoder koja je treći put pred Ustavnim odborom.
Pravni fakultet završila je u Podgorici, nakon čega je položila pravosudni i advokatski ispit. Radno iskustvo sticala je u realnom sektoru na poslovima rada i radnih odnosa, zatim u NVO kao koordinator SOS telefona za žene žrtve nasilja. Od 1995. godine je radila u ZZCG. Bila je načelnica Fonda za profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom do 2018. Tada je imenovana za članicu komisije za žalbe Vlade Crne Gore. Rastoder je kao posrednik angažovana u Centru za alternativno rješavanje radnih sporova i predavač je za upravni postupak kod Uprave za kadrove.
Poslanik Andrija Popović pitao je kandidatkinju, kako bi popravila stanje u Ustavnom sudu, te kako gleda na predstojeće lokalne izbore bez formiranog Ustavnog suda.
Rastoder je kazala da prije izbora sve institucije moraju neometano funkcionisati.
''Mi smo već debelo u izbornom procesu, izbori su raspisani, izborne radnje se sprovode a mi nekako treba da se molimo da ne dođe do izbornih sporova. Po meni to nije ambijent koji pruža sigurnost. Sjutra neko može da kaže da izborni proces nije bio u saglasnosti. Trebalo je na vrijeme razmišljati jer znamo koja je godina izborna i da one institucije koje su neophodne moraju raditi kako bi se obezbijedila pravna sigurnost'', kazala je Rastoder.
Ona je kazala da zbog blokade Ustavnog suda prijeti opasnost da ustavna žalba izgubi djelotvornost.
''Djelotvornost ustavne žalbe znači da je država sposobna da na adekvatan način štiti građane od kršenja prava zagarantovanih ustavom. Ne bi bilo dobro da ustavna žalba izgubi djelotvornost jer bi to značilo da građani treba da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava. Taj proces je dug i košta državu'', kazala je ona.
Poslanica Jovanka Laličić pitala je kandidatkinju da li ima prostora za unaprjeđenje odnosa Skupštine, Odbora i Ustavnog suda.
Rastoder je u odgovoru kazala da je saradnja neophodna.
''Skupština ne usvaja izvještaj Ustavnog suda ali je dobro da se na godišnjem nivou upozna sa radom. Možda bi članovi Ustavnog odbora trebali da se bave analizom djelova instituta. Ovdje se često pominjao izbor makar jednog kandidata, ja ne znam šta to znači. Mi nemamo pretpostavke ispunjene za obavljanje nekih radnji koje su u državi. Veoma je bitno da kompletiramo čitav Ustavni sud'', kazala je Rastoder.
Na početku sjednice saopšteno je da je Gorica Fatić povukla kandidaturu jer se ne nalazi u Crnoj Gori. Takođe, kandidatkinja Zdenka Perović koja je pred odborom bila prije dva dana, uputila je prigovor.
Ona je kazala da je njeno izlaganje cenzurisano jer je izlaganje prekinuto u trajanju od minut i četrdesetak sekundi. Ona je zatražila da se to ispravi kako se javnosti a ni poslanicima ne bi uskraćivalo pravo na saznanja koja je podijelila tokom saslušanja. Iz kabineta su odgovorili da je do prekida došlo padom interneta, te da će se greška ispraviti.
Poslanik Vladimir Martinović je pitao da li je predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, prekršio Ustav time što nije dao mandat Miodragu Lekiću.
''Norma Ustava je u tom dijelu dosta neprecizna. Uslov da bi neko podnio predlog za ocjenu da li je predsjednik države prekršio Ustav su najmanje 25 poslanika. Znamo da je to u proceduri, da je procedura takva da se taj predlog upućuje Skupštini i Ustavnom odboru a da konačnu odluku donosi Ustavni sud. Naši izvori informacija su mediji i razna saopštenja. Našim Ustavom je samo precizirano da predsjednik predlaže mandatara samo nakon konstituisanja Skupštine što je već bilo. Mnogo bi lakše bilo da se odredimo da imamo izjašnjenje Ustavnog suda na inicijativu da li je Vlada formirana u skladu sa zakonom'', odgovorila je Rastoder.
Poslanica Suada Zoronjić pitala je kandidatkinju u čemu bi se ogledala njena efikasnost ako bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda.
''Gdje god da sam radila radila sam u timu. Vi morate biti psovećeni državi i organu za koji radite. Meni to iz ove perspektive izgleda inertno, to nije aktivno. Da bi dobili odluku, vi morate brzo da radite a da pri tome da ne bude na uštrb kvaliteta. Nastojala bi da budem aktivna i da tražim nešto čak i samoinicijativno da ne čekam žalbu'', kazala je Rastoder.
Sjednica je nastavljena saslušanjem kandidatkinje Jelene Ružičić koja je prvi put pred odborom.
Poslanik Ivanović pitao je šta je razlog da naši građani traže pravdu pred sudom u Strazburu.
''Da li je problem da sudovi ne sagledavaju u potpunosti probleme sa kojima se surijeću građani a moraju da traže ustavnom žalbom pa kada Ustavni sud to ne riješi onda traže pravdu u Strazburu'', pitao je Ivanović.
Ružičić je kazala da je Crna Gora do nedavno bila država sa najvećim brojem predstavki pred sudom u Strazburu po glavi stanovnika.
''To se može objasniti iz više razloga. Građani se u posljednje vrijeme upoznaju više sa pravima koja mogu da ostvare pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ako su nezadovoljni sa odlukama domaćih sudova onda to traže pred tom međunarodnom instancom. Postupak je prilično jednostavan, na internet stranici postoji obrazac pretpostavke koji naši građani mogu popuniti na crnogorskom jeziku. Ne plaća se taksa tako da je to jedan prilično jednostavan i ekonomičan put da se ostvari neko pravo. Međutim, činjenica je da se više od 90 odsto tih pretpostavki odbacuje'', kazala je Ružičić.
Poslanica Laličić je pitala kandidatkinju šta je posebno preporučuje za ovu bitnu funkciju.
''To je sasvim sigurno dugogodišnje iskustvo koje imam kao pravnik i kao sudija kao i moj rad u Evropskom sudu za ljudska prava. Ja sam osim tog profesionalnog iskustva, neko kome je to iskustvo doprinijelo da se uhvatim u koštac sa velikim brojem predmeta u nadležnosti Ustavnog suda. Smatram da ispunjavam formalne uslvoe a i posebne da me mogu preporučiti da mogu da dam doprinos rješavanju predmeta'', odgovorila je Ružičić.
Kako je dodala organizovanje filtering odjeljenja po ugledu na EVropski sud za ljudska prava bi mogao unaprijediti rad Ustavnog suda.
''Kada se Ustavna žalba zaprimi u Ustavni sud ispituju se njene procesne pretpostavke za rješavanje u meritumu. Takve predmete rješava vijeće od troje sudija. U Evropskom sudu se takvi predmeti obrađuju, rad na ti mpredmetima supervizira najiskusniji pravnik a u konačnom odluku donosi sudija pojedinac. Na taj način za relativno kratko vrijeme može da se riješi veliki broj predmeta'', kazala je ona.
Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Podgorici, a ima položen pravosudni ispit. Radila je u Osnovnom sudu u Nikšiću kao stručna saradnica, nakon čega je 2006. izabrana za sutkinju u tom sudu. U februaru 2018. izabrana je za sutkinju Upravnog suda gdje i dan danas radi.
Odgovarajući na pitanje poslanika Martinovića, Ružičić je kazala da je teško napraviti paralelo između Ustavnog suda iz Crne Gore i ustavnih sudova iz zemalja koje su stabilnije po pitanju drušveno ekonomskog statusa.
''Imate zemlje u kojima nema mnogo predmeta po glavi stanovnika, za razliku od Crne Gore. Imamo dobar primjer u Hrvatskoj. Njihov Ustavni sud je transparentan i otvoren za građane, to treba da bude i Ustavni sud Crne Gore. Mi generalno imamo dobar zakonska rješenja samo ih treba dobro primjenjivati. Neka od tih rješenja su već predivđena poslovnikom Ustavnog suda a to je dio u kojem se propisuje javnost rada pa je predviđeno da Ustavni sud održava konferencije za medije, iznosi saopštenja u javnosti, održava javne rasprave onda kada je to potrebno. Postoji internet stranica suda na kojoj treba da se nalaze sve odluke Ustavnog suda uz ostale podatke koji su od značaja. To Ustavni sud ne radi ili ne radi u dovoljnoj mjeri. Kada uđete na sajt skoro da ne možete da pronađete odluku koja je potrebna'', kazala je Ružičić.
Ona je dodala da se sve to mora hitno promijeniti.
''Mora se vratiti povjerenje građana u Ustavni sud. To se postiže rješavanjem predmeta, a zatim i otvaranjem za javnost. Javnost mora biti upoznata, prati, želi da zna, i na taj način se može informisati'', dodala je.
Podsjetimo, Ustavni odbor 1. avgusta raspisao je javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore.
Na javni poziv prijavilo se 19 kandidata: Rmenko Snežana, Beganović Alija, Bulatović Tatjana, Vučkević Ilija, Guči Sulejman, Đuranović Dragana, Jasović Azra, Jonica Snežana, Kojičić Jovan, Maslenjak Sanja, Novaković Jadranka, Perović Zdenka, Popović Mirjana, Radojičić Milan, Branislav Radulović, Rastoder Enesa, Ružičić Jelena, Fatić Gorica i Hadžić Edis.
Sjednicu možete pratiti uživo na našem portalu:
