Građani su počeli da se okupljaju ispred zgrade Skupštine Crne Gore kako bi izrazili protest zbog najnovijih amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti kojima se predviđa nejednak tretman civilnih žrtava rata, odnosno izostavljanje pojedinih kategorija, a time i nemogućnost da njihove porodice imaju pravo na socijalnu podršku.
Član Bošnjačkog vijeća Mirza rekao je da je već 30 godina na sličnim protestima - sve zbog nepravde koja je činjena i koja je na pomolu ponovo nakon 30 godina.
- Svaka selektivna pravda je gotovo nepravda i to treba da znaju i da ne čine to i da ne gaze po grobovima i po jos nesahranjenim dušama. Razvdvajati civilne žrtve po bilo kojoj odrednici je nepravda bruka i grijeh za ovo drustvo - podvukao je on.
Dodao je da nije bitna moralna nadoknada nego priznanje da su ti ljudi stradali bez ikakvog grijeha.
- Ne daj Bože ikom da osjeti bol koji nose porodice, što ne znaju gdje su grobovi njihovih članova porodica.Oni koji glasaju za zakon biće na stubu srama istorije a doci ce generacije istorije koje ce reci - dosta - dodao je on.
BS uložila amandmane za „popravku“ zakona
Poslanik Bošnjačke partije Damir Gutić je ukazao na to da se ovakvim zakonom uvodi status civilne žrtve rata, ali na diskriminatorski način.
BS, je kako je rekao, uložila amandmane kojim želi da popravi zakon ka- Želimo da žrtve rata budu obeštećene, ali ne na način da se drugi diskriminisu - podvukao je Gutić.
On je takođe rekao da se nada da ovaj zakon neće biti usvojen.
„Rat sa NATO nije bio jedini rat“
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević kazala je da ovdje postoje dva puta - jedan koji negira zrtve, njihova ljudska prava i predstavlja da je jedini rat rat sa NATO - što, kako je podvukla, nije istina.
Zato je, kako je kazala, zahvalna BS koji su predlozili amandmane koji daju drugi put, a to je put uključivanja svih u put ljudskih prava koji ne djeli ljude po vjeri i naciji i onome sto se iz istorije uzima kao lakše podnosivo ako se žrtve ne bi diskriminisale na bilo koji način.
- Ovim zakonom treba da se oda dužno poštovanje građanima koji su se u ratu koji se vodili, itekakao napatili. Pozivam poslanike da ne ne glasaju za zakon i tako selektivno označavaju zrtve - poručila je Gorjanc-Prelević.
Alen Bajrović je ispričao da je policija zarobila njegovog oca u porodičnoj kuci u Bijeloj.
- I odvela moga oca u zaborav. Moram naglasiti da je moj otac ubijen od puške. Pitanje poslanicima i premijeru je kakav diskriminatorski zakon žele da donesu. Da li su civilne žrtve jednake ili su one koje je ubio NATO agresor drugačija od onih koje je ubila crnogorska puška? - pitao je on.
Okupljeni nose transparente sa porukama: „Đe će vam duša?“, „Rat sa NATO nije bio jedini rat“, „Ne dijelite žrtve na naš račun“, „Zašto naša bol ne vrijedi?“, „Budite ljudi, a ne samo političari“, „Civilne žrtve su žrtve politike“, „Ne trgujte žrtvama“, „Još smo u vozu“..
I poslanici DPS na protestu
Protestu koji organizuju Akcija za ljudska prava (HRA) i Udruženje „Štrpci - Protiv zaborava“ pridružili su se i poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Sonja Milatović i Abaz Dizdarević.
Organizatori su ranije naglasili da porodice svih civilnih žrtava rata zaslužuju jednaka prava i da niko ne bi smio da ih dijeli.
Sporni amandman na zakon koji definiše civilne žrtve kao „lice koje je, kao državljanin Crne Gore, poginulo, umrlo ill nestalo usjed oružanih sukoba na teritoriji Crne Gore“, podnijeli su juče poslanici Slaven Radunović (Nova srpska demokratija - NSD) i Momčilo Leković (Demokrate).
- Amandmanima se još više sužava institut civilne žrtve rata, koji su prethodno poslanici NSD i DNP u Prijedlogu zakona već predložili na diskriminatoran način - naveli su iz HRA i Udruženja „Štrpci - Protiv zaborava“.
Ukazali su da amandman NSD i Demokrata iz zakona isključuje članove porodice putnika iz Crne Gore koji su oteti iz voza u Štrpcima i ubijeni na teritoriji BiH, kao i porodice otetih i nestalih ljudi iz Crne Gore na Kosovu, iako svi žive u Crnoj Gori i državljani su Crne Gore.
- Ovakav pristup, koji civilnim žrtvama rata smatra samo žrtve NATO intervencije, a isključuje sve druge crnogorske državljane stradale na teritoriji bivše zajedničke države, suprotan je ljudskim pravima i svim moralnim principima - navode iz ove dvije organizacije.
Ukazuje se da prijedlog NSD i Demokrata je čak dodatno restriktivan jer uvodi i uslov prethodnog izdržavanja članova porodice od strane civilne žrtve rata, a što kao korisnike prava isključuje roditelje stradale djece, pa tako čak i pojedine članove porodica žrtava NATO bombardovanja!
- Predloženim amandmanima porodice stradale desetogodišnje Julije Brudar i trinaestogodišnjih Olivere Maksimović i Miroslava Kneževića ne bi mogle da ostvare pravo na socijalnu podršku jer ih stradala djeca nijesu izdržavala. Postavlja se pitanje zašto se zakon propisuje samo za pojedince, zašto se iz njegove primjene isključuju svi oni koji zaslužuju priznanje statusa civilne žrtve rata - poručili su uoči današnjeg protesta.
Prije dva dana Klub poslanika Bošnjačke stranke podnio je osam amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji za cilj imaju jednako tretiranje civilnih žrtava rata, kao i pravo porodice civilnih žrtava rata na pomoć od strane države.
- Amandmani, koje je naš klub poslanika predložio, usklađeni su i sa inicijativama i apelima brojnih organizacija i udruženja, sve u cilju donošenja pravednog i kvalitetnog zakonskog rješenja, koje će tretirati civilne žrtve rata podjednako - naveli su iz BS.
0
