Kako javlja PR centar sukob između slobode izražavanja i regulacije na digitalnim platformama postaje sve izraženiji, suočavajući nas sa rastućim izazovima dezinformacija i govora mržnje, zbog čega je neophodno uspostaviti multisektorski pristup koji će omogućiti efikasno rješavanje ovog problema.
To je saopšteno na događaju povodom predstavljanja UNESCO-ve studije “Smjernice za upravljanje digitalnim platformama”, koji je organizovao Medijski savjet za samoregulaciju Crne Gore (MSS).
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović,kazao je da su “Smjernica za upravljanje digitalnim platformama ” UNESCO-ova publikacija, koja je rezultat konsultacija obavljenih u 134 države.
„Objavljivanje ove publikacije se donekle poklopilo sa početkom implementacije evropskog Zakona o digitalnim uslugama što najbolje svjedoči o tome koliko je, ne samo Evropska unija, već globalno cijela planeta postala zainteresovana za regulisanje digitalnih platformi“, naveo je Vujović.
Podsjetio je da su digitalne platforme kad su se pojavile prije 20 godina, predstavljale veliki tehnološki novitet i neka vrsta nove virtualne realnosti.
„Ta realnost se donekle razlikuje od ove naše realnosti. Ubrzo se vidjelo da je istina u tom virtuelnom svijetu nešto drugačija nego u našem stvarnom svijetu, da lažne informacije, neistine, dezinformacije, pa čak uvredljivi govori, govori mržnje, puno se lakše primaju u tom virtuelnom svijetu, a da ljudi sakriveni iza lažnih imena, ispoljavaju tamnije strane svoje ličnosti“, naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, digitalne platforme vremenom su postale mjesto gdje su se susretale različite tamne i pozitivne ljudske osobine.
„I sve to ne bi toliko bilo značajno da određeni politički centri nisu primijetili da digitalne platforme mogu jako dobro da posluže za promovisanjenarativa, koji idu njima u korist, za koje su oni zainteresovani, da bi vremenom ti narativi plasirani od određenih političkih centara postali veoma opasni“, kazao je Vujović.
Pojasnio je da Zakon o digitalnim uslugama ograničava tu slobodu, navodeći da Smjernice za upravljanje digitalnim platformama na dodatan način objašnjavaju i pozivaju sve slojeve društva da se uključe u regulaciju digitalnih platformi, sa ciljem da se ograniče štetni i nezakoniti sadržaji koji se posljednjih desetak godina sve više javljaju i promovišu na digitalnim platformama.
Kazao je da je MSS, u saradnji sa PR Centrom, u okviru projekta promovisao regionalnu kampanju 3. maja na Svjetski dan slobode medija za države Zapadnog Balkana i Turske koja ima za cilj borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti i promociju etičkog novinarstva.
Predstavnica UNESCO-a, Ana Cristina Ruelas, pojasnila je da je glavni cilj ovih Smjernica s jedne strane, osigurati pravo na informacije i pristup informacijama te ostala ljudska prava u upravljanju digitalnim platformama.
„Na primjer, države treba da budu transparentne u zahtjevima koje postavljaju digitalnim platformama i treba da osiguraju da se sve restrikcije u vezi slobode izražavanja temelje na članu 19. i 20. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Takođe, tražimo da države objave sve informacije o vremenu, broju i pravnoj osnovi zahtjeva koje upućuju digitalnim platformama za uklanjanje sadržaja te da demonstriraju usklađenost tih zahtjeva sa međunarodnim standardima ljudskih prava“, navela je Ruelas.
Ukazala je da smjernice uključuju i odredbe koje se odnose na posebne situacije poput izbora, zaštite prava ranjivih grupa, te mjere u hitnim situacijama i oružanim sukobima.
„UNESCO podržava različite učesnike u primjeni ovih Smjernica, poput globalnog Foruma mreža regulatornih tijela i mreže istraživačkih centara, kako bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava i višestruki pristup u upravljanju digitalnim platformama. Slijedeći koraci uključuju organizaciju konferencije u Dubrovniku u junu kako bi se raspravljalo o daljnjim koracima u implementaciji smjernica“, kazala je Ruelas.
Regionalni projekt kordinator UNESCO-a Joshua Massarenti, kazao je da je Crna Gora prva država u regionu u kojoj se promovišu Smjerrnice za upravaljanje digitalnim platfomama, navodeći da će u narednom periodu biti predstavljene i u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Turskoj.
„Podrška koju UNESCO pruža MSS-upočela je prije više od deset godina. Ovo je treća faza projekta „Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Europi, podrška novinarstvu kao javnom dobru“, u okviru kojeg su ove Smjernice nastale i promovisane“, podsjetio je Massarenti.
Pojasnio je da je jedna od komponenti projekta poboljšanje etičkih i profesionalnih standarda među medijima u regionu i Turskoj.
„U okviru projekta smo sproveli regionalnu kampanja koja ima za cilj podizanje svijesti u javnosti o rizicima povezanim sa dezinformacijama i govorom mržnje“, rekao je Massarenti.
Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, smatra da ne postoji magično rješenje koje će riješiti ovaj problem, kao ni jednokratno rješenje za regulisanje sadržaja na digitalnim plaformama.
„Ovo će biti svakodnevna borba i svakodnevna nadgradnja“, rekao je Rudović.
Ocijenio je da je tema za debatu smjernica koja govori o tome da je potrebno obezbijediti regulatorni okvir za digitalne medije.
„Šta to znači? To znači da treba postojati nadležno nezavisno autonomno tijelo kao što je Agencija za elektronske medije, koja se bavi regulacijom elektronskih medija, odnosno audiovizuelnih medija kao što su radio i televizija, a ovdje se ide i ka regulaciji sadržaja na internetu“, naveo je Rudović.
Rudović je pojasnio je da Zakon o digitalnim uslugama, koji je usvojila Europska unija, ne podrazumijeva klasičnu regulaciju već podrazumijeva uvođenje određenih obaveza globalnim i teritorijalnim kompanijama kada su u pitanju govor mržnje, dezinformacije i promocija nasilja itd, kao neku vrstu stalnog 24-satnog dijaloga, odnosno komunikacije između država članica i interneta ili društvenih mreža i zajednički napor da se toksičan sadržaj eliminiše sa interneta.
„Iako mnogi misle da je Zakon o digitalnim uslugama samo uvod u regulaciju globalnih i teritorijalnih kompanija i za inoviranje strožijih mjera u pravcu kontrole štetnog sadržaja, mislim da je to pravi smjer koji ima smisao - da se ide u pravcu saradnje ili neke vrste ko-regulacije. Kada govorimo o regulaciji, mislim da je potreban dodatan oprez“, zaključio je Rudović.
