Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je danas optužnicu protiv tri osobe zbog propusta koji su doveli do pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Kako pišu srpski mediji, podignute su optužnice protiv S. K, menadžera za razvoj investicija AD Infrastruktura Železnica Srbije, kao i predsjednika Komisije za tehnički pregled Željezničke stanice u Novom Sadu M. S. i člana te Komisije B. K, koji se terete za nekoliko krivičnih djela sa koruptivnim elementom.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović ukazao je da postoji opravdana sumnja da su njihovi propusti doprinijeli i da su u uzročno-posljedičnoj vezi sa pomenutom tragedijom, jer bi oni, da su savjesno postupali i izvršili dužnost vanrednog pregleda, kao i kontrole ispunjenosti uslova u toku samog probnog rada, mogli vizuelno da uoče znake loma i povećanog ugiba na nadstrešnici u danima koji su prethodili njenom obrušavanju.
S druge strane, vještaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu svjedočili su krajem prošle godine pred višim javnim tužiocem i braniocima (sada okrivljenih) 13 osoba, da bi se nadstrešnica na željezničkoj stanici vrlo brzo srušila i da na njoj nijesu bili izvođeni bilo kakvi radovi, pokazuje uvid Forbes Srbija u njihove iskaze.
Oni su najprije pojasnili da do pada ne bi došlo bez ikakve adaptacije, jer su zatege projektovane sa koeficijentom sigurnosti od 2,25. To znači da bi izdržale dodatno opterećenje od 40 do 50 kilograma po kvadratu. To bi povećalo ukupno opterećenje nadstrešnice do 10%, piše Forbes.
Međutim, problem je bila korozija na zategama. Dotrajalost žica po njima je primarni uzrok pada.
Zato je u nastavku ispitivanja jedan od vještaka naveo da bi „došlo do pada u jednom kraćem vremenskom periodu kada bi korozija još napredovala za vrlo mali stepen“.
Drugi je dodao da bi „vjerovatno vrlo brzo došlo do pada nadstrešnice u situaciji da na nadstrešnici nijesu izvođeni bilo kakvi radovi, uzimajući u obzir koroziju“. U okviru tog zaključka je u obzir uzeo opterećenje koje bi predstavljali vjetar i snijeg.
Uprkos dugotrajnom ispitivanju advokata i stručnih saradnika, vještaci su ostali pri svom nalazu.
Oni su rekli i da se ne može utvrditi kako je korozija nastala.
“Na pitanje da li su se vidjela oštećenja na zategama u vrijeme izrade Idejnog projekta, oni su odgovorili da sa zemlje, u normalnim okolnostima, nije moguće vidjeti da postoji zazor između cijevi zatega i mjesta gdje ulaze u krov, ali da jeste bilo oštećenja”, navodi Forbes.
Dalje navode da provjera stanja ne podrazumijeva samo vizuelni pregled nego „sve potrebne preglede“. Pojasnili su da postoje redovni, ali i detaljni pregledi. I da je stanje zatega uvijek moralo da bude od posebne važnosti.
Rekli su da je moralo da se precizno utvrdi njihovo stanje nakon isteka eksploatacionog vijeka. Dodali su da nije bio propisan životni vijek konstrukcije.
“Više je mogućih razloga za pad nadstrešnice. Jedan od razloga mogu biti zemljotresi koji pomijeraju i zgradu i nadstrešnicu. To je moglo da odvoji beton od zatege.
Drugi razlog moglo je da bude temperaturno dejstvo na zaštitu zatege i betona, odnosno skupljanje i širenje zaštite zatege. Treći razlog je da neko od prethodnih oštećenja uzrokuje oštećenje žica, a potom da dodatno oštećenje dovede do korozije”, piše Forbes.
Vještaci su upitani kako je trebalo projektanti da izvrše ispitivanje žica.
Odgovorili su da to zahtijeva angažovanje stručnih lica. Oni bi utvrdili metodu provjere i to bi radili „dok ne bude sigurno da poznaju situaciju odnosno stanje konstrukcije“.
Tvrdnje su branili i time da je riječ o objektu starom 60 godina. Kao i da je u građevinskoj praksi poznato da je ovakav element otkazivao u nekoliko navrata. Dodali su da je „neprihvatljivo“ ostaviti zatege bez adekvatnog pregleda.
U svjedočenju su objasnili i da je sasvim sigurno da dvije od ukupno 18 zatega nijesu bile u funkciji. Odnosno, da nijesu nosile nadstrešnicu i to – decenijama.
Takođe, analizirano je 14 kotvi sa krova (od 18) i još četiri su izvađene iz ostataka nadstrešnice. Po njima je zaključeno da su ostale kotve u nadstrešnici bile u dobrom stanju. Jedan od vještaka nije mogao da odgovori da li bi rezultat od 40% bio lošiji da su analizirane sve kotve.
Ocijenjeno je da bi bio lošiji da su utvrdili da su i kotve iz nadstrešnice bile zahvaćene korozijom.
“Jedan od vještaka rekao je da je bila obaveza investitora (Infrastruktura željeznice Srbije) da kontroliše stanje objekta. Dodaje da u zapisniku o primopredaji zgrade nema konstatacije o konstruktivnom stanju stanične zgrade”, ističu u nastavku.
Nijesu utvrdili uvidom u arhivski projekat da postoji uputstvo za održavanje objekta.
Ipak, mišljenja su da je projektant konstrukcije trebalo da izradi elaborat o stanju konstrukcije. Oni smatraju da mjerenja koja je obavio arhitekta nijesu dovoljna za izradu projekta konstrukcije.
