Članovi vladajuće koalicije u Odboru podržali su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka, dok su članovi Socijalističke narodne partije (SNP) bili uzdržani.
Direktor Direkcije za zaštitu tajnih podataka Savo Vučinić pojasnio je da je Predlogom utvrđeno šta su tajni podaci, kao i da je sužen obim zaštićenih interesa na oblast bezbjednosti i odbrane, spoljnomonetarnu i ekonomsku politiku.
»Više se neće nalaziti politički interesi u dijelu zaštićenih interesa i sa ovom formulacijom je postignuto usaglašavanje sa članom Ustava kojim su utvrđeni izuzeci od slobodnog pristupa informacijama«, naveo je on.
Vučinić je pojasnio da je redefinisana lista podataka koji se ne mogu odrediti kao tajni, kao i da su propisani rokovi prestanka tajnosti podataka koji se, u zavisnosti od stepena tajnosti, sad kreću od 30 godina za podatke označene stepenom »strogo tajno«, do dvije godine za podatke označene stepenom tajnosti »interno«.
»Radi se o napretku, jer je do sada tajnost podataka bila limitirana rokovima iz zakona kojim se reguliše arhivska djelatnost, što znači da su za sve stepene tajnosti podataka rokovi bili 30, odnosno 50 godina«, kazao je on.
Predlogom je uvedena i obaveza periodičnog preispitivanja tajnosti podataka.
Proširen je spisak osoba koje imaju pristup tajnim podacima bez dozvole, tako da će, pored Vrhovnog državnog tužioca, pristup bez dozvole imati tužioci i njihovi zamjenici, kao i sudije i članovi savjeta nezavisnog nadzornog organa za zaštitu ličnih podataka, zaštitnik ljudkih prava i sloboda, kao i branilac okrivljenog, osim u slučajevima propisanim Zakonikom o krivičnom postupku.
Predrag Bulatović iz SNP-a rekao je da ne vidi namjeru Vlade, kad je u pitanju set zakona koji su izmijenjeni, a među kojima je i ovaj, želju da se napravi demokratski iskorak i da se, kako je rekao, takozvane tajne oblasti učine ipak manje mističnim
»Ne vidim u ovom zakonu da kad mi, kao članovi Odbora, dobijemo neke informacije koje su označene stepenom tajnosti, dobijemo jedan materijal koji slobodno možemo predstaviti javnosti, ali on je označen stepenom tajnosti a tamo nema tajnih stvari, odnosno onih podataka koji su možda neophodni za kvalitetan rad ovog tijela«, rekao je on.
Bulatović je, u dijelu proširenog broja onih koji imaju pristup tajnim podacima, naveo da ostaje i dalje dilema da li u određenim slučajvima svi poslanici treba da imaju pristup tajnim podacima.
Prema njegovim riječima, valjda postoji neki trenutak kad parlament treba da radi neka pitanja koja mogu biti od državnog interesa, što jesu tajni podaci, i gdje treba da se obrate predsjednik Vlade ili države.
Poslanici, dodao je, nemaju mogućnost da takvu sjednicu održe i parlament u tim situacijama, kako je naveo, figurira.
Bulatović je ukazao i da dvije primjedbe Venecijanske komisije nijesu usvojene, kao ni MANS-a, dodajući da ne misli da je napravljen revolucionalrni iskorak time što je smanjena dužina trajanja podataka.
On smatra da su rokovi besmisleno predugi, imajući u vidu kakvi su sve podaci označeni stepenom tajnosti. »Imali smo činjenicu da su i neke stvari koje čak i mogu da prikrivaju krivično djelo pokušavale da se prikažu kao tajni podaci«.
Vučinić je rekao da će se tačno definisati kategorije po oblastima, na osnovu kojih će neki podaci moći da se označe tajnim. »Postojaće predvidljivost i suziće se obim tajnosti podataka, odnosno kategorija koje se mogu označiti tajnim«.
Prema njegovim riječima, što se tiče rokova, oni su »rapidno skraćeni, pogotovo za niže stepene tajnosti«.
»Ako smo imali za »interno« da je do sada rok bio 30 godina, od sada će biti tri, i to je preporuka OEBS-a koja je definisana i na osnovu uporedne prakse«, precizirao je Vučinić.
Vasilija Laloševića iz SNP-a zanimalo je da li je tajna saznati je li bilo oduzetih dozvola za pristup tajnim podacima i da li su to bila fizička, pravna lica ili NVO.
Vučinić je kazao da, što se tiče broja, nije tajni podatak i da se to može dostaviti.
»Samo je važno prilikom iznošenja podataka, zaštiti podatke o ličnosti, tako da u tom dijelu možemo da vam dostavimo informaciju o broju izdatih dozvola po stepenima tajnosti, o broju odbijenih zahtjeva za izdavanje dozvola, ali vam ne možemo dostaviti kpiju evidencija, jer je kopija tajni podatak, niti izvod«, precizirao je Vučinić.
Predsjednik Odbora Mevludin Nuhodžić je, povodom pitanja Bulatovića o kontrolnom saslušanju Vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić oko afere Telekom, rekao da danas ili sjutra čeka informaciju Uprave za sprečavanje pranja novca i terorizma i Čarapič, i da će, nakon upoznavanja sa tim, moći do kraja jula da raspravljaju o tome.
