Uporedo se odvijaju i konsultacije o tome koja će četiri kandidata iz reda uglednih pravnika, od ukupno 33 koja su saslušana pred Odborom za politički sistem, upravu i pravosuđe, biti predložena parlamentu da ih bira u sastav Sudskog savjeta, kako bi to tijelo, nadležno za kontrolu i izbor nosilaca funkcija u redovnim sudskim instancama - bilo kompletirano. I za njihov izbor potrebna je kvalifikovana, dvotrećinska većina.
Dok je procedura saslušanja kandidata za Sudski savjet, kada je konačno počela, obavljena za manje od mjesec, izbor sudija Ustavnog suda zbog krize vlasti, pada prethodne vlade i pregrupisavanja u parlamentu, nikako da dođe na dnevni red iako je prvi konkurs za izbor dvoje sudija raspisan još u septembru prošle godine, a nakon njega još dva konkursa, kako je koji od preostalih sudija Ustavnog suda sticao uslove za penziju.
Imperativ
Izbor makar jednog sudije Ustavnog suda imperativ je kako ta sudska instanca, koja inače radi u krnjem sastavu, ne bi sredinom septembra ostala bez kvoruma, nakon što jedan od četvoro preostalih sudija formalno stekne uslove za penziju, a sastav suda, koji bi trebalo da ima sedam članova, u međuvremenu nije popunjavan. U susret najavljenim lokalnim izborima to bi značilo da ključna instanca koja ima ingerencije da presudi u slučaju spora o rezultatima izbora nema kvorum za odlučivanje...
Procedure sprovođenja konkursa, odnosno saslušanja kandidata, traju od septembra prošle godine, ali je u fokusu javnosti posljednji javni poziv za izbor jednog sudije, raspisan nakon što je Ustavni sud obavijestio parlament da sudija Miodrag Iličković u septembru ispunjava uslove za odlazak u penziju. Tako se i u političkim krugovima i u javnosti stiče utisak da izbor jednog sudije rješava sve...
Iako bi izbor jednog sudije spriječio neminovnu blokadu rada Ustavnog suda u obavljanju njegove ključne funkcije, dugoročno to ne bi doprinijelo povećanju ažurnosti rada ove institucije jer je dosadašnji rad na ivici kvoruma doveo do zastoja u rješavanju više od 3.500 ustavnih žalbi i oko 250 normativih akata o kojima ova sudska instanca treba da zauzme stav.
Prema nezvaničnim informacijama iz poslaničkih tabora, u ovom momentu uspjeh bi bio i dostizanje podrške od 49 poslanika, što ne bi bilo dovoljno za izbor, ali bi garantovalo da postoji raspoloženje da se makar u drugom krugu dođe do deblokade.
Na glasanje na plenumu ne može se proizvoljno ići, jer bi nedostatak podrške značio ponavljanje postupka i pat poziciju u sistemu.
Komplikovana politička situacija i nemogućnost da se postigne dvotrećinska ili eventualno tropetinska većina u ponovljenom glasanju dodatno bi zakomplikovala prilike.
Većina
Da bi kandidati saslušani po osnovu tri konkursa sprovedena u proteklih devet mjeseci, za ukupno četiri sudijska mjesta, koje kao finalni prijedlog Ustavni odbor uputi na plenum krajem ove sedmice, bili i izabrani potrebno je da na glasanju u Skupštini dobiju dvotrećinsku, odnosno podršku od 54 poslanika. Ukoliko se to ne dogodi ide se na drugi krug glasanja, na novoj sjednici tokom avgusta, i korišćenje predviđenog takozvanog deblokirajućeg mehanizma koji bi za ponovljeno glasanje podrazumijevao tropetinsku podršku od 49 poslanika da bi sudija bio izabran.
Ustavni odbor prije dva dana završio je konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na konkurs koji je raspisan nakon što je Ustavni sud obavijestio parlament da sudija Miodrag Iličković u septembru ispunjava uslove za odlazak u starosnu penziju. Prethodno, početkom juna obavljena su konsultativna saslušanja po ranijem konkursu od 25. januara raspisanom nakon što je sudija Dragoljub Drašković otišao u penziju. Krajem prošle godine obavljena su saslušanja kandidata za izbor dvoje sudija na osnovu konkursa raspisanog u septembru nakon što je ranije prestala sudijska funkcija Hamdiji Šarkinoviću i Mevlidi Muratović zbog uslova za penziju.
Osim Miodraga Iličkovića, trenutno sudije Ustavnog suda su predsjednik Budimir Šćepanović, Milorad Gogić i Desanka Lopičić.
Podsjetimo, Ustavni sud ima sedam sudija, koje bira Skupština na 12 godina, dvotrećinskom većinom glasova poslanika, ali trenutno radi na ivici kvoruma sa četiri člana.
Ko su kandidati i za koja radna mjesta
Na dnevnom redu Ustavnog odbora, nakon završenih konsultacija tokom prethodnih više od pola godine, naći će se utvrđivanje prijedloga za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore po javnom pozivu od 1. septembra 2021. godine. Kandidati za ta mjesta su dr Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Snežana Jonica, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić i Maja Šćepanović.
Ustavni odbor trebalo bi da utvrdi prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore po javnom pozivu od 25. januara ove godine a kandidati su Tatjana Bulatović, Enesa Rastoder, Gorica Fatić i Snežana Jonica koja se javila i na taj konkurs.
Ko će, odlukom članova Ustavnog odbora, biti predložen da zamijeni sudiju Miodraga Iličkovića, koji trenutno drži kvorum Ustavnog suda, odlučivaće se između kandidata Alije Beganovića, mr Elvisa Durakovića, Dragane Đuranović, prof. dr Branislava Radulovića, Momirke Tešić i Zdenke Perović koja se prethodno javila i na septembarski konkurs.
