Ankete predviđaju da će na izborima za regionalni parlament u Barseloni ponovno pobijediti katalonski predsjednik Artur Mas, 56-godišnji ekonomista.
- Nadam se da ću biti posljednji predsjednik Katalonije koju španska država pokušava da uništi prljavom kampanjom - rekao je na predizbornom skupu Mas, lider konzervativne stranke CiU (Konvergencija i unija) i najavio da idući predsjednik neće zavisiti od španske države.
Njegov CiU trebalo bi da osvoji 62 od 135 mjesta u pokrajinskom parlamentu i, s drugim strankama koje su za nezavisnost, stvori dvotrećinsku većinu.
Prijetnja otcjepljenjem pokrajine od 7,5 miliona stanovnika, s privredom veličine cijelog Portugala, veliki je problem za španskog premijera Marijana Rahoja koji je u utorak zaokružio godinu dana svoje vlade. U toj godini se borio da održi zemlju u eurozoni i ne zatraži međunarodnu pozajmicu. Katalonce je Rahoj razljutio kada je odbio ove godine da pregovara o novom poreskom sistemu kojim bi Katalonija zadržala više novca. Na Nacionalni dan Katalonije, 11. septembra, stotine hiljada ljudi podstakle su Masa da odustane od zahtjeva za širu autonomiju kroz pregovore i krene prema samostalnosti. Obećao je da će raspisati referendum o samostalnosti Katalonije u roku od četiri godine.
Kao i Baskija, Katalonija ima vlastiti jezik i smatra se različitom od ostatka Španije, čijem ukupnom BDP-u daje petinu. Ali, s produbljenjem recesije u Španiji, s nezaposlenošću od 25 posto i drastičnom štednjom, u Kataloniji je jačala težnja za samostalnom državom. Prema sadašnjem sitemu, Katalonija uplaćuje Madridu 16 milijardi eura više poreza nego što prima natrag.
Prema anketama, između 46 i 57 posto birača želi nezavisnost i očekuje da će Madrid morati da poštuje njihovu odluku o samoopredjeljenju. Ali, Madrid upozorava da katalonski put u nezavisnost ne vodi nikuda i da bi u tom slučaju Barselona morala da aplicira za prijem u Evropsku uniju. Ekonomisti tvrde da će brzi razvod od Madrida donijeti veliku ekonomsku štetu.
