Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija najavilo je da će odgovoriti na pitanja o ovoj temi. Pitali smo ih zašto još nema udžbenika u dvojezičnom odjeljenju na engleskom jeziku, koje je u podgoričkoj gimnaziji otvoreno 2017. godine. Tada je kroz projekat počela da se odvija nastava na engleskom jeziku iz fizike, biologije, istorije, pa matematike…
Čekamo da nadležni resor saopšti podatke i koliko je dvojezičnih odjeljenja u Crnoj Gori i kako ona funkcionišu.
Nedavno je najavljeno da će naredne školske godine u podgoričku gimnaziju da se upiše prva generacija dvojezičnog odjeljenja gdje će se nastava iz matematike, hemije i fizičkog vaspitanja odvijati na italijanskom i francuskom jeziku.
"Poslije niza godina veoma uspješnog izvođenja nastave u dvojezičnim odjeljenjima na engleskom jeziku, uvođenje licenciranog dvojezičnog odjeljenja na italijanskom i francuskom jeziku biće novina u obrazovnom sistemu Crne Gore, koja će doprinijeti razvoju kompetencija i podizanju standarda u ovoj školi", saopštili su nedavno iz uprave Gimnazije ,,Slobodan Škerović“.
Pojedini đaci, međutim, nijesu zadovoljni kako se odvija nastava u dvojezičnom odjeljenju na engleskom jeziku. Kazali su Pobjedi da im profesori šalju prezentacije i da na osnovu njih uče. Ispričali su da se dešava da im se pošalje materijal kasno uveče i da onda moraju da ga štampaju i da ga imaju na času, a u prvoj su smjeni. Navode da im je taj proces komplikovan i da im nije jasno zašto nemaju udžbenike.
"Nije teško da se to prevede. Godinama se to pitanje ne rješava. Mi možemo naći nekog da prevede gradivo", rekli su pojedini đaci.
Iz Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u vezi s udžbenicima za dvojezično odjeljenje kažu da do sada nijesu dobijali nikakve smjernice.
"Vjerovatno je razlog to što se još čeka evaluacija opravdanosti otvaranja ovog odjeljenja", rekli su Pobjedi iz Zavoda.
Podsjećaju da je u toku sveobuhvatna reforma obrazovanja, kojom će da se planiraju i izmjene planova i programa, a na osnovu kojih će se raditi novi udžbenici.
"Dakle, tek kad dobijemo konkretne smjernice, odnosno kad dobijemo nove planove i programe, pristupićemo izradi novih udžbenika", zaključili su oni.
Ranije su đaci, ali i stručna javnost, s druge strane, upozoravali da određeni udžbenici koji su u obrazovnom sistemu nijesu napisani u skladu sa njihovim uzrastom. Komentarisali su kako je problem što ih pišu pojedini profesori s univerziteta, te da nemaju pitak sadržaj.
Učenici koji su dio Mreže zlatnih savjetnika ombudsmana analizirali su knjige i saopštili da su im nadležni otežali školovanje.
Pojedini đaci devetog razreda tada su komentarisali da generalno udžbenici nijesu loše odrađeni, ali je sporno što za njihov uzrast nijesu dovoljno razumljivi. Navodili su kao primjer udžbenike iz biologije koji su kroz cijelo njihovo školovanje bili obimni. Podaci koji su izneseni u njima su, kako su govorili đaci, bez reda i pravila, te da im zadaju dosta poteškoća prilikom učenja.
Ponavljali su da nije dobro što je gradivo obimno i konfuzno u udžbenicima za posljednje razrede osnovne škole, te da ne mogu samostalno da ga savladaju, niti razumiju.
Tada je i akademik Crnogorske akademija nauka i umjetnosti prof. dr Momir Đurović saopštavao da se njegovo iskustvo s udžbenicima za osnovnu školu svodi, uglavnom, na one iz prirodnih nauka.
"Manje-više svaki udžbenik iz prirodnih nauka ima mana kako u pristupu materiji, tako i po obimu i složenosti za taj uzrast prezentirane materije. Možda udžbenik iz fizike namijenjen učenicima osmog razreda prednjači po stilu i pristupu, a naročito ,,egzibicionizmu“ što, po mom mišljenju, nikako nije adekvatno namjeni i naravno osnovnoj školi", navodio je tada Đurović.
