Meteorolog Johana Hejg sa Kraljevskog koledža u Londonu studirala je satelitska mjerenja zračenja između 2004. i 2007. godine kad je cjelokupna Sunčeva aktivnost bila u slabljenju. Sunce emituje manje energije za vreme niske aktivnosti ali različiti tipovi zračenja razlikuju se u intenzitetu. Sve ovo je do sada bilo slabo istraživano. Sada mjerenja koja je obavila profesorka Hejg pokazuju da je vidljivo zračenje poraslo između 2004. i 2007. godine, dakle u vrijeme kad se očekivalo da će slabiti, i da je ultraljubičasto zračenje bilo četiri puta slabije nego što se predviđalo. Profesorka Hejg ubacila je, zatim, svoje podatke u kompjuterski atmosferski model da bi izračunala kako uzorci utiču na energiju koja prolazi kroz atmosferu. Dosadašnja istraživanja pokazivala su da je Zemlja normalno hladnija za vrijeme minimalne solarne aktivnosti. Model je ukazivao da se Zemlja u tom periodu zagrijevala za 0.05 stepeni Celzija iako je do površine naše planete stizalo više solarne energije. Efekat je mali ali i takav mogao bi da dovode u pitanje naše poimanje suptilnih uticaja solarne energiuje na klimu naše planete. Da li baš tako? - pita se časopis Nejčer u tekstu posvećenom istraživanju Hejgove? Tako astrofizičar - meteorolog Stefan Broniman sa Univerzitete Bern u Švajcarskoj naglašava da studija profesorke Hejg "pokazuje značaj detaljnog istraživanja promjena zračenja" ali i upozorava da bi njeni rezultati mogli biti nepouzdani. On, pritom, naglašava da je poznato da je najnoviji ciklus aktivnosti Sunca po mnogo čemu bio netipičan.
