Ambasadorka je, kako je saopšteno iz Ministasrtva kapitalnih investicija, još jednom potvrdila da Evropska komisija obezbjeđuje za svojih šest partnera sa Zapadnog Balkana paket energetske podrške od milijardu eura.
“U okviru tog plana, EU će u januaru 2023. obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 30 miliona eura u korist građana Crne Gore. Osnovni cilj je da se ublaži uticaj visokih tržišnih cijena energije kako bi se zaštitila mala preduzeća i ugrožena domaćinstva.” poručila je Popa.
Popa i Ibrahimović razgovarali su o potrebi da počne sa radom i funkcionalno “dan-unaprijed” tržište električne energije i potrebi uvezivanja sa susjednim tržištima, ubrzavanja prelaska na tržišne šeme podrške za obnovljivu energiju, te usvajanja zakona o bezbjednosti snabdijevanja naftnim derivatima i uspostavljanja organa za skladištenje obaveznih rezervi nafte.
Sve su to prioriteti koji su navedeni u godišnjem izvještaju o pristupanju Crne Gore i koji su ključni za energetsku bezbjednost zemlje u aktuelnom geopolitičkom kontekstu, kazala je ambasadorka Popa koja je sa ministrom Ibrahimovićem razgovarala i o pitanjima saobraćaja, odnosno drumskim i željezničkim vezama.
“Dogovorili smo se da nastavimo kontakte između Evropske komisije i Crne Gore kako bismo osigurali oprezno korišćenje javnih finansijskih sredstava i puno poštovanje ekoloških i drugih standarda EU” kazala je Popa.
Ambasadorka je ministru Ibrahimoviću ponovila i da Evropska unija sa zabrinutošću prati domaću političku situaciju i njen uticaj na reforme.
“Svi politički akteri traba da se koncentrišu na stvaranje konsenzusa i da se uzdrže od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije. Napredak Crne Gore u pristupanju EU zahtijeva od svih političkih aktera da podrže funkcionalnost pravosudnih i demokratskih institucija.” zaključila je Popa.
Današnji sastanak je, kako je saopšteno iz Ministarstva kapitalnih investicija, potvrda da EU i dalje vidi Crnu Goru kao svog partnera. Razgovarali su o paketu podrške Evropske komisije za prevazilaženju energetske krize i razvoju sektora saobraćaja.
„Vjerujem da iznos koji će biti opredijeljen Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize predstavlja značajan finansijski impuls, u inače izazovnim uslovima ako imamo u vidu stanje javnih finansija, ali sa druge strane je i opomena da moramo biti koordinisaniji i posvećeniji procesu reformi i unapređenju standarda, ukoliko želimo da budemo u prilici da povučemo veći iznos sredstava iz dostupnih fondova“ istakao je potpredsjednik Vlade u tehničkom mandatu, Ervin Ibrahimović.
Ono na čemu insistira Ministarstvo kapitalnih investicija, kako je kazao Ibrahimović, jeste da sredstva moraju primarno imati za cilj očuvanje socijalne stabilnosti i mira.
"I da u tom smislu moraju biti usmjerena ka očuvanju standarda stanovništva, i likvidnosti malih i srednjih preduzeća. Sa druge strane, dio sredstava mora biti usmjeren ka razvojnim komponentama, ne potrošno, jer uostalom vrijeme je da se Crna Gora sa gašenja trenutnih požara orijentiše ka strateškim ciljevima, ka kojima će usmjeravati sve raspoložive resurse, kako bi se osigurao dugoročan, održiv i inkluzivan razvoj, primjereno potrebama svih naših građana i privrede", istakao je Ibrahimović.
