Na jučerašnjoj sjednici Vlada je donijela Nacionalnu strategiju za interkulturalizam i društvenu koheziju 2025-2028 Ministarstva ljudskih i manjinskih, kojom je Crna Gora postala prva zemlja u svijetu u kojoj je kultura inter-bića javna politika.
Kako precizira dr Ljudmila Mila Popović, v.d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam, proces izrade ove strategije, kao krovne smjernice društvenog razvoja, začeo je i vodio Direktorat za interkulturalizam, i sam novina i prva institucija te vrste do sada u svijetu.
“Strategija za interkulturalizam i društvenu koheziju je nasušna potreba u presudnim vremenima za Crnu Goru i svijet i predstavlja pozitivan odgovor na izazove u našem društvu ophrvanom podjelama, nepovjernjem, besmislom i tenzijama. Ovo je holistički sistemski pristup nužnim društvenim promjenama koji vodi emancipaciji države i društva, evoluciji društvene svijesti i savjesti, kvalitetnijem životu, zajedništvu za progresivne smjernice društvenog razvoja naprijed”, navodi ona.
Kultura inter-bića je, kaže, zasnovana na naučnom i duhovnom znanju da su sva bića, sve životne forme, svi fenomeni međusobno povezani i međuzavisni.
“Ovakav znanosni sistem vrijednosti posljedično ima za centralnu vodilju empatiju. Time razvijanje kulture inter-bića određuje međuljudske odnose, usklađivanje društvenog sistema sa prirodnim sistemom, donošenje dugoročnih politika i razvojnih smjernica u skladu sa takvim sistemom vrijednosti koje kulturu inter-bića njeguje i predstavlja”, naglašava Popović.
Cilj je, kaže, mirnodopsko društvo, bolji kvalitet života za sve, zagarantovana zaštita jednakih prava za svakog i sve, promocija odgovornosti, doprinosa,
“Kultura inter-bića nosi u sebi univerzalni etički, estetski i ekološki kulturni kod – standardi za kvalitetniji život za sve ono što je univerzalno dobro, lijepo i istinito, što čini život smislenim i vrijednim življenja, jer vremena su prolazna a univerzalne vrijednosti vječne i čine naš život uzvišenijim, smislenijim i vrijednim življenja”, ističe ona.
Pošnjava šta to znači za našu državu i društvo u presudnim vremenima i ključnom trenutku prekretnice na putu ka EU.
“Suživot, solidarnost, su-odgovornost za zajedničku budućnost zasnovanim na univerzalnim ljudskim pravima i odgovornostima i univerzalnim humanističkim vrijednostima. Novi društveni ugovor koji će biti zasnovan na unverzalnim ljudskim potrebama i aspiracijama za opštu ljudsku bezbjednost”, navodi ona.
Tu je, kaže, i zaštita prirodnog i kulturnog diverziteta.
“Pravo kako na zdravu prirodnu sredinu tako i pravo na zdravo društvenu sredinu. Uzdizanje mladih u društvene umjetnike i stvaranje uslova za ostvarenje njihovog punog potencijala. Eko patriotizam kao jedini zdravi patriotizam koji nas oplemenjuje”, poručila je Popović.
Tu je, dodaje, i samoodgovornost i zajednička odgovornost da njegujemo kulturu inter-bića kao model u regionu i svijetu i da unapređujemo viziju i vrijednosti interkulturalizma u svim sferama našeg života i rada.
“Takvom samoodgovornošću se poveo i Direktorat za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava da bi svojim radom demonstrirao da je u kritičnim vremenima moguće prepoznati najpogodniju priliku za promjene”, navela je ona.
