Ona je na današnjoj konferenciji za medije predstavila Godišnji izvještaj o radu za 2024. godinu i istakla da je od ukupnog broja predmeta, kojih je bilo 2.129, riješeno njih 96 odsto, dok je neriješenih na kraju prošle godine svega tri i po odsto.
Dodala je da su u toku 2024. godine, u radu u sudu primljena 33 predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije te da ih je do kraja godine riješeno 27.
“Ukupan broj neriješenih predmeta je 75 na kraju decembra 2024. godine, od čega 32 predstavljaju tzv. „crveni omoti“, odnosno stari predmeti od tri godine. Od januara 2025. godine, ovi predmeti su u fokusu rada sudija ovog suda. Rok je da se okončaju do 31. marta 2025. godine”. naglasila je Popović.
Predsjednica Apelacionog suda očekuje da će se u ovaj sud preliti značajan broj predmeta iz Višeg i Privrednog suda tokom ove godine i dodaje da će oni biti ažurno ispraćeni.
“Prosječno trajanje postupka pred ovim sudom u 2024. godini bilo 33,68 dana. Ovom sudu tokom prošle godine nije podnijet nijedan zahtjev za ubrzanje postupka, pa se može reći da su stranke u postupku pred ovim sudom zadovoljne dinamikom rada”, kazala je Popović.
Jedan od glavnih ciljeva tokom njenog petogodišnjeg mandata biće, kako je najavila, biće transparentnost suda jer će se na taj način, prema ocjeni Popović, poboljšati povjerenje javnosti u rad suda.
Podsjetila je da je dolaskom na funkciju zatekla otežavajuća okolnost jer su određene sudije Apelacionog suda stekle uslove za odlazak u penziju.
“Od 12 obaveznih sudija, u 2024. godini sud je postupao samo sa osam sudija. Okolnost da sudu nedostaju četvoro sudija, gotovo polovina savjetničkog kadra i službenici bila je izuzetno otežavajuća, zapravo, i dalje je tako jer upražnjena mjesta još nijesu popunjena”, napomenula je Popović.
Blaga kaznena politika
Predsjednica Apelacionog suda je, na današnjoj konferenciji za medije, istakla da je saglasna sa konstatacijom da je kaznena politika crnogorskih sudova blaga.
“Smatram da crnogorski sudovi treba da pažljivije i adekvatnije tumače uslove za izbor sankcije i odmjeravanje kazne. Naravno, ne želim da zanemarim značaj individualizacije kazne u svakom predmetu niti želim da zanemarim činjenicu da sudska kaznena politika nije jedino što utiče na stopu kriminaliteta u jednom društvu. Isto tako, smatram da Apelacioni sud ima veliku ulogu u pravcu pitanja kaznene politike”, ocijenila je Popović.
Na pitanje novinara da li predstavlja smetnju to što se na oglas za sudije Apelacionog suda javile sudije iz specijalnog odjeljenja Višeg suda, koje ostavljaju neriješene predmete iz oblasti organizovanog kriminala, naglasila je to pitanje u nadležnosti Sudskog savjeta.
“Što se tiče kolega koje su konkurisale, njihovo pravo je konkurišu na taj oglas. Da li oni za sobom ostavljaju nezavršene predmete ili ne, kako će se to cijeniti, to je u nadležnosti Sudskog savjeta. Nemam ingerencije, pa nemam ni pravo da iznosim svoje mišljenje”, izričita je bila Popović.
Dodaje da Apelacionom sudu nedostaju sudije i u parničnom i u krivičnom referatu kao i da kako će novoizabrane sudije biti raspoređene, zavisi od toga kakve budu potrebe u trenutku kada se izaberu sudije koje nedostaju.
Popović nije raspolagala podacima koliko je sudija trenutno u Apelacionom sudu, a koliko njih je ranije bilo raspoređeno u specijalnom odjeljenju.
“To je već statistički podatak, koji je neophodno provjeriti”, rekla je ona.
Govoreći o predmetu vezanom za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, navela je da očekuje da će taj postupak biti okončan u zakonom predviđenom roku te da će javnost biti blagovremeno obaviještena.
“Razumijem potrebu javnosti da zna kada će se okončati. Ovaj sudski predmet koji se nalazi u radu nalazi pred Apelacionim sudom, sudi se u kontinuitetu. Posljednji pretres je odložen zbog pogoršanog zdravstvenog stanja jednog od optuženih, a očekujem da će se postupak završiti u zakonskom roku”, rekla je Popović, odgovarajući na novinarsko pitanje.
Povećan broj zahtjeva za zaštitu zakonitosti
S obzirom na to da je Vrhovni sud Crne Gore tokom prošle godine konstatovao povećan broj predmeta po zahtjevz za zaštitu zakonitosti i utvrdio da su Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud Crne Gore u nekoliko predmeta povrijedili zakon u korist okrivljenih, od čega je nekoliko predmeta iz oblasti organizovanog kriminala, Popović kaže da je ova situacija predmet njene pažnje i da je primijetila da se u javnosti dosta polemiše oko ovog pitanja.
“Kada sam preuzela funkciju predsjednice Apelacionog suda u aprilu prošle godine, bila sam svjesna odluka Vrhovnog suda u kojima je utvrđena povreda zakona u korist optuženih. Krenula sam sa analizom i primijetila sam da kroz pravosudni informacioni sistem ne mogu tako jednostavno da dođem do podataka koliko je zahtjeva za zaštitu zakonitosti podnijeto u ranijim godinama i koje vrste odluka su donijete po njima, i kakva je situacija sa prethodnom 2023. Godinom”, navela je predsjednica Apelacionog suda.
Zbog toga je, kako dodaje, u obraćanju Vrhovnom sudu i Sudskom savjetu Crne Gore, tražila da se ovakve odluke Vrhovnog suda računaju u kvalitet sudije.
“I to je promijenjeno. Sada se takva odluka Vrhovnog suda računa u kvalitet sudije kao negativan i uticaće na ocjenjivanje kvaliteta rada tog sudije, a to ocjenjivanje vrši Sudski savjet”, pojasnila je Popović i napomenula da je zahtjev za zaštitu zakonitosti vanredni pravni lijek koji može samo podnijeti Vrhovno državno tužilaštvo.
Na pitanje novinara kakve su posljedice nakon što se utvrdi da je zakon povrijeđen u korist optuženog, objašnjava da se u toj situaciji sudski postupak ne može ponoviti.
“Inicirala sam promjenu vođenja statističkih podataka, to se sudiji računa kao negativan statistički podatak i uticaće na ocjenu kvaliteta rada. Ukoliko kvalitet rada bude nezadovoljavajući po mjerilima koji su propisani, taj nezadovoljavajući rad sudije imaće i svoje posljedice koje su propisane zakonom”, kategorična je ona.
Komentarišući ukidanje tzv. „Skaj“ presude te kako će takva odluka uticati na buduće predmete u vezi sa sadržajima sa „Skaj“ aplikacije, kaže da se tako nešto ne može predvidjeti.
“Zakon nas sprječava da komentarišemo odluke predmeta koji nijesu pravosnažno okončani. Kakva će biti sudbina drugih predmeta koji dolaze pred ovaj sud ja ne mogu znati, bilo bi krajnje neprofesionalno da komentarišem ishode postupaka, a da ne znam šta se nalazi u spisima predmeta ni kako će o njima odlučivati niža instance”, zaključila je Popović.
