Pred nama je set ključnih aktivnosti u Skupštini Crne Gore u kojima će poslanici glasati o razrješenju vicepremijera Dritana Abazovića, skraćenju mandata Skupštini, nepovjerenju aktuelnoj Vladi kao i o razrješenju predsjednika Skupštine Alekse Bečića.
Tim povodom, političke partije upitali smo kakva su njihova očekivanja i da li smatraju da će ijedna od inicijativa biti izglasana. Kako za Portal Analitika napominje lider Liberalne partije, Andrija Popović, LP kao potpisnica Prijedloga glasanja za nepovjerenje 42. Vladi je ubijeđena da su se stekli politički uslovi za to.
''Vjerujem da će taj Prijedlog podržati još neki poslanici aktuelne parlamentarne većine. Na taj način stvorila bi se kvalifikovana većina od najmanje 49 poslanika što garantuje delokadu evropskog puta Crne Gore ali i prevazilaženje velikih podjela i problema. Podrazumijeva se da će doći i do razrješenja predsjednika Skupštine Crne Gore, kao odraz nove političke realnosti većina u Zakonodavnoj i Izvršnoj vlasti su kao spojene posude, i izbora novog rukovodstva Parlamenta'', kazao je Popović.
Kako dodaje, ako dođe do pada Vlade, LP se zalaže za formiranje nove tehničke Vlade nacionalnog jedinstva, ograničenog roka trajanja.
''Poželjno bi bilo da je konstituišu predstavnici svih parlamentarnih partija koje to žele, kako bi imala jaku političku podršku, otvorila politički dijalog koji bi doveo do dogovora oko ključnih političkih i ekonomsko-socijalnih pitanja i dalje reforme izbornog zakonodavstva. To bi kao konačni rezultat proizvelo neupitne, pravedne, slobodne vanredne parlamentarne izbore u 2023. Neupitnost nezavisnosti i suverenosti naše države, neupitnost evropske perspektive i članstva u NATO savez mogu u ovim teškim vremenima da okupe kvalifikovanu većinu u crnogorskom Parlamentu'', ocijenio je Popović.
Da bi se napokon stabilizovala situacija i krenulo dalje potreban je, kako smatra Popović, konsenzus od dvije trećine, odnosno tri petine poslanika.
''Potreban nam je konsenzus kao iskaz podrške od najmanje 2/3 odnosno 3/5 poslanika u Parlamentu kako bi se razriješili krupni izazovi pred kojima se država nalazi, izabrali nosioci najviših pravosudnih funkcija, sprovele izmjene izbornog zakonodavstva. Ovakav evropski konsenzus kroz dijalog nam preporučuju i snažno sugerišu i naši zapadni partneri (EU I SAD). U ovom vremenu Crnoj Gori je neophodan građanski konsenzus u skladu sa evropskim standardima. Uskoro ćemo saznati postoji li takva zrelost i konsenzus kod nas'', zaključuje Popović.
