Vlada je 25. aprila usvojila prijedlog izmjena i dopuna zakona o budžetu za ovu godinu, koji predviđa smanjivanje izdataka od ukupno 16 miliona eura, kao i nove mjere za povećanje prihoda za 23 miliona eura.
Rebalans je, kako podsjeća Mina biznis, bio neophodan i zbog obezbjeđivanja dodatnog novca za plaćanje obaveza po osnovu izdatih garancija za KAP. Vlada je zbog svega toga revidirala i procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 0,5 odsto. Rebalans predviđa zadržavanje postojećih osnovnih poreskih stopa, čime Crna Gora nastavlja da bude jedna od poreski najkonkurentnijih država u Evropi.
Prihodi budžeta za ovu godinu procjenjuju se na 1,15 milijardi eura, što je za 28 miliona eura više u odnosu na ostvarenje prošle godine. To je 33,8 odsto BDP-a. Vlada će na prihodnoj strani mjerama ekonomske politike implementirati nove poreske oblike.
Uvešće se plaćanje takse od jednog eura mjesečno na SIM kartice, kablovsku televiziju i električna brojila. Zaduženje je rebalansom predviđeno u iznosu od 308 miliona eura, od čega je 60 miliona fiskalna rezerva koja je planirana. Vlada je usvojila i dodatne mjere štednje koje se odnose na državne funkcionere i na zaposlene u državnoj upravi. Smanjene su i naknade za službena putovanja i dnevnice, 20 odsto u odnosu na dosadašnje. Predviđena je i izmjena visine obračuna vrijednosti koeficijenata na zarade funkcionera, odnosno njihove zarade bi nakon toga bile manje oko sedam odsto.
Poslanici će raspravljati i o ostvarivanju zaključaka Skupštine povodom potvrđivanja odluke o preuzimanju duga KAP-a prema Dojče banci od 22 miliona eura.
U zaključcima se, između ostalog, navodi da Skupština zadužuje Vladu da raskine saradnju sa ruskim partnerom CEAC i preuzme kontrolu u KAP-u. Skupština obavezuje Vladu i da angažuje kvalitetan menadžment i preduzme sve neophodne mjere uključujući i one koje su vezane za snabdijevanje električnom energijom za rješavanje socijalnog aspekta i pitanja dugova, kao i napora da se izbjegne stečaj kao neželjena, a moguća opcija.
Skupština, prema usvojenim zaključcima, zadužuje Vladu da očuva Elektroprivredu u većinskom državnom vlasništvu i da uloži maksimalne napore usmjerene u pravcu njenog osposobljavanja za izgradnju novih kapaciteta.
