Predstavnici Crne Gore i Svete stolice potisali su 24. juna prošle godine Temeljni ugovor, a Vlada je 22. marta utvrdila Predlog zakona o njegovom potvrđivanju.
Ugovorom se priznaje pravo Katoličkoj crkvi da osniva, mijenja, ukida ili priznaje crkvena pravna lica prema odredbama kanonskog prava.
Crna Gora garantuje Katoličkoj crkvi i njenim pravnim i fizičkim licima slobodu komunikacije i održavanje veza sa Svetom stolicom, sa biskupskim konferencijama, partikularnim crkvama, ustanovama i licima, u državi i inostranstvu.
Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen rekao je da Temeljni ugovor čini Crnu Goru prvom državom sa pravoslavnom većinom koja zaključuje takav dokument i uvodi je u krug velikog broja zemalja koje su odnos sa Svetom stolicom regulisale bilateralnim sporazumima.
Kako je kazao, međusobni odnosi dvije nezavisne i samostalne strane ugovornice temelje se na promovisanju opšteg dobra u korist svih građana, a usklađeni su sa načelima Ustava Crne Gore i kanonskim pravom Katoličke crkve.
- Ne samo što potvrđuje slobodu vjeroispovjesti zagarantovanu Ustavom, nego dodatno afirmiše multikonfensionalni, multietnički i multikulturalni karakter državnog bića Crne Gore, ocijenio je Roćen.
Poslanik Nove srpske demokratije (NOVA) Slaven Radunović smatra da karakter ugovora nije međudržavni, već da predstavlja klasični sporazum između države i jedne vjerske zajednice, što se, kako je kazao, vidi iz svakog njegovog člana.
- Vi ovo izdižete na nivo međudržavnog sporazuma isključivo iz razloga da bi se temeljnom ugovoru dao neki značaj višeg ranga u odnosu na buduće ugovore sa drugim vjerskim zajednicama. Mislim da je to nekorektno i nepotrebno, rekao je Radunović.
Roćen je odgovorio da, da bi postojao međunarodni ugovor, treba da postoje i dva međunarodno-pravna subjekta, a u ovom slučaju to su Sveta stolica i Crna Gora.
„Tako da ne uopšte ne stoji Vaša tvrdnja da nema potrebe da se potvrđuje ovaj ugovor u parlamentu“, naveo je on.
Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković rekao je da je potisivanje Ugovora Vlade sa Svetom stolicom, jevrejskom i islamskom zajednicom u Crnoj Gori, izazvalo politikantske rasprave u javnosti.
On je ocijenio da to nijesu jednostrani akti Vlade, već dvostrani.
„Smatram da Skupština treba da potvrdi ovaj ugovor čime jača osnov da se riješe pitanja i sa ostalim vjerskim zajednicama“, kazao je Vuković.
Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije smatra da je prvo trebalo donijeti novi zakon o položaju vjerskih zajednica a zatim potpisivati ugovore sa vjerskim zajednicama.
- Apsolutno sam za multikonfesionalnost, ali da li je ovo čin narašuvanja ravnopravnosti vjerskih zajednica, zašto nije naloženo da se uporedo potpiše ugovor i sa pravoslavnom crkvom, kazao je on.
Lalošević je dodao da, ako se vjeronauka, što Ugovor predviđa, uvodi kao predmet u škole, onda treba da se izučavaju sve konfesije, „jer se ovako stvara osnov za diskriminaciju“.
Poslanik NOVE Budimir Aleksić smatra da država odnose sa vjerskim zajednicama treba da reguliše zakonom, a ne potpisivanjem ugovora,“jer je to praksa u demokratskim državama“.
On je kazao da sve države regiona imaju takav akt i da su one prvo potpisali ugovore sa najbrojnijom vjerskom zajednicom.
„Ugovori koje je Vlada potpisala neodrživi su i nijesu u skladu sa Zakonom, i narušavaju princip ravnopravnosti vjerskih zajednica“, kazao je Aleksić.
Ministar Roćen je rekao da je krajnje vrijeme da se promijeni aktuelni Zakon o položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine, i da će Ugovor ubrzati izmjene tog akta.
(foto: bicent.com)
