"Klimatske promjene nas pogađaju", rekao je za AFP Anhel Kustodio, generalni direktor Instituta za meteorologiju (Inameh), kako bi objasnio ovu „atipičnu“ godinu obilnih padavina.
Fenomen „La Ninja“ – toplotna anomalija ekvatorijalnih površinskih voda Tihog okeana koja ima značajne posljedice na vremenske prilike širom svijeta uticao je na Venecuelu od početka ove godine, zbog čega je kiša padala i tokom sušne sezone (januar-mart).
Padavine su se pojačale u aprilu, kada je počela kišna sezona, a stanje su pogoršale depresije, oluje i „repovi“ tropskih uragana.
Stručnjaci Odjeljenja za meteorologiju i hidrologiju Centralnog univerziteta Venecuele (UCV) takođe procjenjuju da će ova godina biti „peta ili šesta“ najkišovitija u proteklih 70 godina. Septembar je bio izuzetan mjesec: palo je 157,9 milimetara kiše, 80 odsto više od mjesečnog prosjeka za sve zabilježene septembre.
Odron koji se dogodilo u subotu u Las Teherijasu je proizvod „prirodnog procesa“ na planini, kaže profesor UCV i specijalista za geohazard Felisijano de Santis.
Kada je kiša neprekidna, planinski lanac, iz „tektonskih“ razloga, „buja“ i izbacuje stijene i sedimente, objašnjava De Santis.
A kada se stanvništvo naseli u ugrožena područja, katastrofa se dešava.
U venecuelanskim selima u planinskim i šumovitim predjelima, kuće se često grade u blizini potoka i rijeka ili u oblastima oticanja bujičnih voda, kaže De Santis. Bilo je „milion“ procjena koje su ukazivale na opasnost, dodaje on, ali malo državnih propisa koji bi stanovništvo zaštitili.
U Las Teherijasu spasioci se slažu da uništene kuće oko gudura nije trebalo da budu tu, ali su ljudi „iz nužde“ gradili domove u tim opasnim područjima.
Do odrona dolazi poslije više dana jake kiše.
"Ne znamo kada i kako (da ih predvidimo), ali mogu se ublažiti", rekaoo je stručnjak za hidrologiju i građevinski inženjer i urbanista Žoze Marija de Vijana.
Najveći odron u novijoj istoriji Venecuele poznat je kao „Vargasova tragedija“: poginulo je oko 10.000 ljudi u decembru 1999. Oko 100 ljudi je umrlo 1987. u El Limonu, takođe u državi Aragua, a prošle godine 20 u andskoj državi Merida.
"Znamo da će se to ponoviti i moramo to shvatiti ozbiljno i proučiti", upozorava De Viana, navodeći primjer politike urbanog planiranja kakva je u Japanu, koji ima najveći broj odrona zemlje na svijetu.
