Surovi dinarski krš krije bogatstvo podzemnog svijeta različitih pojavnih oblika reljefa i života koji su u našoj zemlji nedovoljno ispitani, slabo poznati a time i ugroženi djelovanjem čovjeka.
Tome svjedoči podatak da nepotpuni katastar jama i pećina, kojim raspolaže Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) - kao institucija nadležna za izdavanje dozvola za istraživanje i popis „podzemnog svijeta“ - obuhvata 1.600 speleoloških objekata, iako se računa da ih ima mnogo više.
Potencijali, upravljanje i problem očuvanja speleo-blaga bili su tema okrugog stola koji je u organizaciji Sektora za monitoring EPA organizovan juče u Podgorici. Iz različitih uglova perspektive promjene stanja u ovoj oblasti su, uz moderiranje Duška Mrdaka, sagledali istrajni i posvećeni stručnjaci iz Agencije, Univerziteta Crne Gore, Nacionalnih parkova, i speleologa čijom predanošću je Crna Gora upoznata sa postojanjem novih speleo-objekata u Đalovića klisuri.
Traganje za podacima
Prema riječima prof. dr Gorana Barovića sa Filozofskog fakulteta UCG, procjenjuje se da zvaničan katastar obuhvata trećinu ukupnog broja speleoloških objekata karstnog svijeta Crne Gore.
Barović je objasnio da je to posljedica činjenice što je kroz istoriju, zbog razumljivih objektivnih razloga i slabih domaćih potencijala i resursa, proučavanje fenomena krša bilo u fokusu dominatno stranih ili stručnjaka iz regiona.
"Mnogo je istraživača dolazilo, a za dosta njih nijesmo ni znali da su bili tu zbog zaobilaženja insitucija i dozvola. Puno njih je zvanično ili nezvanično pravilo evidencije, tako da se na stotine, nama nepoznatih, speleo objekata nalazi u privatnim bazama – kazao je Barović, koji je, inače, autor prve domaće monografije",. „Speleology of Montenegro“ u izdanju Springera.
Prema njegovim riječima, samo je osam jama i pećina zaštićeno u Crnoj Gori, dok na nivou države imamo jednu turistički valorizovanu (Lipsku pećinu) i Pećinu nad Vražjim firovima (Đalovića pećina) čije je otvaranje kao atrakcije planirano (prvih 800 metara objekta koji je dug 20 kilometara).
- Perspektiva valorizovanja je otvorena u svim mogućim pravcima. Raspolažemo velikim i vrijednim resursom, samo je pitanje imamo li kao društvo u država sluha da to iskoristimo na najbolji način – kazao je Barović.
Živi svijet
Pored specifične morfologije pećina, jama, sifona, podzemnih jezera, te speleološkog nakita, bogatstvo podzemlja čini i živi svijet.
Prema riječima Miloša Pavićevića z Biospeleološkog društva Crne Gore, jame i pećine bile su ekološka niša u koju su se povukle i na nju adaptirale mnoge vrste tokom geoloških i klimatskih promjena.
"Pećinska fauna je indikator zdravlja podzemne sredine. To su razne vrste organizama osjetljivih na promjenu temprature, vlage ili zagađenje", kazao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, područje Dinarida ima najveću biološku raznovrsnost pećinske faune na svijetu i zato je često meta interesovanja stručnjaka, avanturista, formalnih i neformalnih istraživača.
Upravo je posebnost faune bilo predemt istraživanja u kojima sa kolegama učestvuje kako bi se konkretni speleološki objekti preporučili za uključivanje u zaštićena Natura 200 staništa.
"Nije poenta u budućnosti zaštititi samo konkretnu pećinu ili jamu – potrebno je proširiti zonu zaštite kako bi se eliminisali negativni uticaji, poput otpadnih voda ili nelegalnog odlaganja smeća", kazao je Pavićević.
Ističe da bi se tako što uradilo na pravi način potrebno je proširiti broj ljudi, obučiti ih kako bismo dobili prave efekte i rezultate.
Iskustvo u upravljanju
Izvršna direktorica Turističkog preduzeća „Lipska pećina“ Milena Raičević istakla je iskustva i primjer razvoja i ponude za sada jedinog aktivnog speleološkog objekta otvorenog za posjetioce u Crnoj Gori.
Navela je da je pećina opremljena prema odgovarajućim standardima i međunarodnim preporukama u početnih 500 metara. Otvorena je 13. jula 2015. godine, radi od aprila do novembra, a zimi je taj prostor zatvoren.
Vrata se zatvaraju i nakon planirnaog radnog vremena, kako bi se na taj način objekat sačuvao od neželjenih uticaja.
"Parking je izmješten i nalazi se 2,5 kilometara od ulaza u pećinu, a posjetioci se dovode posebnim vozićem. U pećini je zabranjeno korišćenje blica, nije dozvoljeno unošenje hrane, niti diranje pećinskog nakita", kazala je ona.
Raičević i ostali učesnici okruglog stola složili su se da je potreban balans između valorizacije i zaštite speleoloških objekata, a da upravo pećine poput Lipske predstavljaju u jednom dijelu edukativni prostor koji obrazuje i osvješćuje ljude o značaju podzemnog svijeta, njegovih stanovnika i tome zbog čega je bitan za očuvanje sredine.
