Posljednja od četiri antologije crnogorske usmene proze koje su priredili istaknuti montenegristi i antologičari Radoje i Danilo Radojević, crnogorske narodne priče „Potopno vrijeme“, objavljena je u izdanju Matice crnogorske.
Ovim izdanjima otvorena je nova biblioteka u okviru izdavačke djelatnosti Matice crnogorske pod nazivom „Crnogorska narodna književnost“.
Antologija crnogorskih priča „Potopno vrijeme“ prvi put je objavljena 1982. godineu izdanju NIP „Pobjeda“. Urednici su bili Branko Banjević, Sreten Perović i Milorad Stojović. Rad na ovom izboru započeo je Radoje Radojević, a njegov brat Danilo Radojević dovršio je izbor i napisao Predgovor i Napomenu, trudeći se da održi kriterijume koje je Radoje Radojević već utvrdio.
I ovaj izbor u koji je ušlo 76 priča, kao i ranije tri antologije crnogorskog usmenog proznog stvaralaštva koje je R. Radojević sastavio za biblioteku „Luča“, drži se književne vrijednosti i zastupljenosti svih krajeva Crne Gore, te motivsko-tematske raznolikosti. Drugo izdanje se pojavljuje preko četiri decenije nakon prvog, a potpisuju ga ispred Matice crnogorske kao urednici Ivan Ivanović i Milovan Radojević.
Antologije su po prvi put štampane uz korišćenje dva slova iz crnogorske abecede ś i ź, čime je dovršeno jotovanje i tako upotpunjena autentičnost iskaza narodnog pripovjedača. Iznad priča dodata je numeracija radi lakšeg snalaženja čitalaca, kao što je to bilo i u antologijama „Vilina gora“ i „Vatra samotvora“.Osim toga, u fusnotama je donijeto objašnjenje nekih, za savremene čitaoce manje poznatih riječi.
U pričama nijesu nominirana lica, već su naznačavana neodređenim oblicima („jedan čovjek“, „stariji brat“, i dr.), navodi se uPredgovoru Danila Radojevića.
"Ne pominju se ni određeni nazivi mjesta u kojima se zbiva radnja. Narodni stvaraoci time su htjeli da istaknu opštost sižea: ne vezujući ih za imena lica i toponima, činili su ih lakšim za pamćenje. Upravni govor, koji je čest, dinamizira radnju. Karakteristično je da su veoma rijetki direktni opisi ambijenata i lica, pa ih mi doživljavamo po onome što čine i govore. Priče se razvrstavaju i po „socijalnim kategorijama“. Osnovna karakteristika priča je prisustvo sižea u kojima se reflektuju stvarni životni odnosi", navodi se u Predgovoru.
Nakon objavljene četvrte knjige crnogorske narodne proze projekat neće stati, već će biti nastavljen izabranim ilustrovanim izdanjima namijenjenim najmlađim čitaocima, a planirano je da se priredi i audio izdanje, kao i izbor na engleskom jeziku. Cilj navedenog izdavačkog poduhvata Matice crnogorske je da se ovaj dio crnogorske književnosti i narodnog stvaralaštva približi novim generacijama čitalaca.
Promociju četiri antologije crnogorske narodne proze Matica crnogorska će organizovati u aprilu.
