Na zelenoj pijaci u Podgorici većina prodavaca kaže da ima potrebne deklaracije o porijeklu proizvoda, kako one iz uvoza, tako i sa domaćih gazdinstava gdje uzgajaju ili sa kojeg otkupljuju proizvod. Međutim, ima i onih koji nemaju potrebne sertifikate o porijeklu proizvoda koji prodaju. Kupci im, poručuju prodavci, nikada ne traže papirologiju o porijeklu proizvoda. Kako naglašavaju, sa ili bez deklaracije, kvalitet proizvoda je garant da će im se mušterije opet vratiti. Iz Uprave za bezbjednost hrane poručuju da se kontrole sprovode, kako na pijacama, tako i na registrovanim gazdinstvima, kao i prilikom uvoza proivoda iz inostranstva.
KONTROLA
Kontrola bezbjednosti hrane koja se nudi potrošačima, navode iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBH) podrazumijeva sveobuhvatni nadzor, kako domaće proizvodnje kroz sistem sljedljivosti - „od njive do trpeze“ ili od „farme do trpeze“, tako i hrane iz uvoza.
- Ovakav sveobuhvatan sistem kontrole proizvoda iz domaće proizvodnje i uvezene hrane, značajno sužava mogućnost da se nebezbjedna hrana nađe na zelenim pijacama. I pored toga, kvalitet i bezbjednost proizvoda na zelenim pijacama se kontroliše, kroz iste mehanizme kao i na mjestima proizvodnje, obrade, prerade, skladištenja i prodaje – objašnjavaju iz Uprave za bezbjednost hrane.
Kontrola se obavlja na više načina.
- Obavljaju se redovne kontrole objekata za proizvodnju i prodaju hrane, koje su definisane godišnjim planom službenih kontrola – navode iz UBH-a.
U skladu sa rizicima, obavljaju se i vanredne i pojačane kontrole.
- Ovaj vid kontrole sprovodi se kontinuirano od početka pandemije kovid-19, u cilju sprečavanja širenja virusa, a su skladu sa dodatnim smjernicama, posebno u oblastima higijenskog rukovanja/usluživanja hranom. Takođe, u skaldu sa rizicima sprovodi se i u cilju otkrivanja neusaglašenosti hrane sa propisanim zahtjevima bezbjednosti hrane (npr. količine pesticida, kontaminenata...) – ističu iz Uprave, uz napomenu da se kontrola hrane, pa i na pijacama, sprovodi i po osnovu prijava i inicijativa od strane potrošača i ostalih zainteresovanih strana.
Pošiljke hrane iz uvoza podliježu obaveznom inspekcijskom pregledu, koji uključuje kontrolu prateće dokumentacije, pregled sadržaja pošiljki, oznaka, pakovanja, količina, uključujući i provjeru temperaturnih lista tokom prevoza hrane, zatim fizički pregled koji podrazumijeva provjeru hrane organoleptičkim pregledom i po potrebi uzimanje uzoraka za laboratorijsko ispitivanje radi provjere ispunjenosti propisanih zahtjeva bezbjednosti i kvaliteta.
- Nakon izvršenih pregleda i utvrđenog stepena usaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti inspektori donose rješenje o uvozu i stavljanju u slobodni promet bezbjednih pošiljki hrane. U slučaju da se laboratorijskom provjerom utvrde odstupanja, inspektor donosi rješenje o vraćanju pošiljke inostranom isporučiocu ili uništavanju pošiljke – objašnjavaju iz Uprave za bezbjednost hrane.
DEKLARACIJE
Hrana se u javnu potrošnju, ističu iz Uprave za bezbjednost hrane, može stavljati samo ako je proizvedena u registrovanim objektima/gazdinstvima/imanjima. Ti registri su javni i dostupni na sajtu Uprave: http://www.ubh.gov.me/uprava.).
- U skladu sa zakonskim zahtjevima o sledljivosti hrane, kao i zahtjevima o informisanosti potrošača o hrani, svi subjekti u poslovanju sa hranom (uključujući i prodavce na zelenim pijacama) su dužni da vode evidencije o sledljivosti hrane, kao i da pruže potrošačima propisane informacije o hrani, uključujući i informacije o porijeklu, u skladu sa propisima. Informacije o hrani su informacije koje se odnose na hranu, a dostupne su krajnjem potrošaču putem etikete, drugog pratećeg materijala ili na drugi način, uključujući i sredstva savremene tehnologije ili verbalne komunikacije – poručuju iz Uprave za bezbjednost hrane.
KVALITET
Zakupac tezge Ljiljana Đurišić, koja godinama prodaje na zelenoj pijaci, uglavnom nudi proizvode iz uvoza. Za porijeklo robe koju prodaje, ističe ona, ima potrebne deklaracije.
- Svako registrovano gazdinstvo mora imati potrebne sertifikate za proizvode. Uz svaku kupljenu gajbu dobijete sertifikat. Mada, mušterije za to nikad ne pitaju. Toliko godina sam tu, znaju da sa moje tezge neće dobiti loš kvalitet. Mušteriju možete jednom prevariti, ali vam se poslije toga neće vratiti – kaže Đurišić, koja nam je pokazala deklaraciju sa gajbe jabuka koje prodaje.
Kako ističe, sarađuje isključivo sa proizvođačima od kojih godinama dobija kvalitetne proizvode.
- Uvijek dobijam isti kvalitet. Jedino to se gleda, jer ne dolaze mušterije na moju tezgu zbog mene, nego zbog proizvoda koji prodajem – poručuje iskusna prodavačica.
I zakupac tezge Veljko Radulović, koji se 40 godina bavi proizvodnjom krompira u Komanima, kaže da ima potrebne deklaracije o proizvodu, ali da mu to kupci nikad ne traže.
- Svoj krompir sam prodao, pa sad nudim od svog kooperanta, Tadića, iz Gornjeg Polja. Inače, imam i svoje grožđe, lubenicu i paradajz. Iz poljoprivrednog instituta dolaze svakih desetak dana da uzmu uzorke i dobijem rezultat i savjet na koji način da tretiram proizvod – poručuje Radulović.
Saša Bašić kod njega je kupio kesu 10 kilograma krompira.
- Godinama kod Radulovića kupujem krompir. Zadovoljan sam njegovim proizvodom, inače bih ga promijenio – kazao je Bašić.
Navodeći da nije nikada na zelenoj pijaci od prodavaca tražio da mu pokažu deklaraciju o porijeklu proizvoda, Bašić kaže da bi trebalo da se podrazumijeva da proizvodi, da bi se našli na tezgama, moraju proći određene kontrole.
Međutim, uvjerili se i ekipa Pobjede da na zelenoj pijaci svi prodavci nemaju sertifikat o porijeklu proizvoda koji prodaju. Jedna od njih je Marta Rašović, koja između ostalog prodaje šljive sa natpisom ,,moračka požeška“.
- Niko mi do sad nije tražio deklaraciju o porijeklu proizvoda. Već 10 godina otkupljujem šljivu od istog proizvođača. Ni on mi nije nudio nikakav sertifikat, a 10 godina sarađujemo. Mušterije su zadovoljne i vraćaju mi se – kazala je Rašović. Prodavačica Stanka Baošić, u sektoru za prodaju mliječnih proizvoda, kaže da joj nikad nijedna mušterija nije tražila etiketu o porijeklu sira i kajmaka koji kod nje kupuju.
- To su uglavnom stalne mušterije, koje mi vjeruju i koji godinama kod mene kupuju. Imam deklaracije za proizvode koje nudim. Godinama ih otkupljujem kod istih proizvođača, koji imaju prijavljena gazdinstva. Redovno nam dolaze kontrole – kazala je Baošić.
I njena koleginica Tijana Vujisić naglašava da u sektoru za prodaju mliječnih proizvoda niko od njih ne bi mogao prodavati sir da nema potrebnu papirologiju o porijeklu proizvoda. Međutim, dodaje ona, mušterije nikad za to ne pitaju.
Slađana Radović kazala je da sir kupuje isključivo kod Tijane Vujisić.
- Samo kod nje kupujem sireve, mojkovački i pljevaljski. Inače sam dosta teška kada trgujem, ali ovdje znam što uzimam – kazala je Radović.
I voće i povrće, dodaje ona, kupuje uglavnom kod istih prodavaca na zelenoj pijaci.
- Uvijek se vraćam tamo gdje jednom nađem dobar proizvod – zaključila je Radović.
Pojačan nadzor nad prometom voća i povrća
Zbog povećanog prometa domaćih proizvoda na zelenim pijacama, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uspostavila je pojačan nadzor nad prometom voća i povrća, u skladu sa sezonskim prispjevanjem ovih kultura.
- Kroz godišnji program monitoringa pesticida, laboratorijska ispitivanja količine pesticida rađena su u voću i povrću koje se stavlja u javni promet, i to na svakom mjestu proizvodnje (imanjima/gazdinstvima), kao i na mjestu prodaje (zelenim piacama ili drugim maloprodajnim objektima). U proteklom periodu uzeto je oko 700 uzoraka različitih vrsta biljnih kultura (zeleno lisnato povrće, trešnje, jagode, krompir, paprike i dr.). U odrođenom broju uzoraka utvrđena su odstupanja, uglavnom u odnosu na količine pesticida i sprovedene su mjere privremene zabrane stavljanja u promet sa imanja/gazdinstava porijekla tih kultura. Uslov za ponovno stavljanje kulture sa tog imanja/gazdinstva bio je laboratorijska provjera i uredan nalaz na količine pesticida, prije stavljanja na tržište – navode iz Uprave, uz napomenu da broj uzoraka u kojima je pronađen nivo ostataka pesticida veći od dozvoljenog nije zabrinjavajući, ali je svakako povod da se pojača i edukacija poljoprivrednih proizvođača, što su paralelno radili kroz akciju kontrole.
Organski proizvod mora da ima sertifikat
Iz Uprave za bezbjednost hrane upozoravaju da se često na tržištu, ne samo na pijacama, nego i putem onlajn prodaje, nude proizvodi opisani kao „organski“.
- U takvim slučajevima, sugerišemo potrošačima da traže dokaz, odnosno sertifikat organske proizvodnje. Različiti proizvodi, bez obzira što ih nazivaju 'zdrav', 'neprskan' i slično, ne mogu se nazvati organskim ukoliko nijesu iz kontrolisane i sertifikovane proizvodnje i pravilno označeni logom – objašnjavaju iz Uprave.
Zakonska regulativa, i ostale informacije vezane za organsku proizvodnju, dodaju oni, mogu se naći na sajtu Monteorganicae https://orgcg.org/.
- Na ovoj adresi dostupna je i baza organskih proizvođača, a gdje se može vidjeti i izgled loga koji treba da ima proizvod iz organske proizvodnje u našoj zemlji. U tom pravcu veoma je važno da potrošači budu informisani – poručuju iz Uprvae za bezbjednost hrane.
