Potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Jelko Kacin, ocijenio je u intervju za Portal Analitika da povlačenje premijera Mila Đukanovića iz političkog života Crne Gore neće uticati na evroatlantske integracije države.
- Mislim da je Crna Gora dovoljno zrela da ne zavisi samo od jednog čovjeka i da je zakoračila na evropski put dovoljno odlučno da može nastaviti uspješno i dovoljno brzo - čak i ako dođe do promjene na čelu Vlade kao i na čelu vladajuće partije, kazao je Kacin za Portal Analitika.
Kacin, koji je imenovan za potpredsjednika Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela crnogorske Skupštine i Evropskog parlamenta kaže da je usvajanje izbornog zakonodavstva izazov za crnogorsku opoziciju, ocjenjujući da od usvajanja tog zakona zavisi i brzina puta Crne Gore ka Evropskoj uniji.
- Mislim da je zajednička Rezolucija Srbije i država članica Evropske unije koja je usvojena u Ujedinjenim nacijama prava poruka i izazov i za opoziciju u Crnoj Gori koja mora odlučiti o tome da li će Crna Gora povećavati prednost pred Srbijom u evropskim integracijama ili će usporiti proces svog približavanja i čekati Srbiju na putu ka EU, rekao je Kacin odgovarajući na pitanje da li će usvajanje izbornog zakonodavstva biti tretirano na zajedničkom sastanku delegacija evropskog i crnogorskog parlamenta u Briselu krajem septembra.
Izvjestilac EP za Srbiju smatra da se dešavanja u Novom Pazaru i Sandžaku neće preliti i na Crnu Goru, ocjenjujući da je situacija u Crnoj Gori u vezi statusa i manjinskih prava Bošnjaka bitno drugačija od one u Srbiji u kojoj je ta manjina, kako kaže, diskriminisana.
- Pitanje Crne Gore je potpuno drugačije. Vidim da su u Crnoj Gori Bošnjaci sastavni dio političkog života i da preuzimaju i najviše funkcije i u Vladi i u parlamentu, rekao je Kacin.
ANALITIKA: U Briselu bi krajem ovog mjeseca trebalo da bude održano zasijedanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje zajedničkog tijela crnogorskog i evropskog parlamenta. Šta očekujete od tog sastanka?
KACIN: Da. Prisustvovaću tom sastanku u svojstvu potpredsjednika evropskog dijela zajedničke delegacije za stabilizaciju i pridruživanje. Želim da taj sastanak u Briselu bude shvaćen i iskorišćen kao još jedan događaj u nizu pozitivnih poruka koje moraju popraviti imidž Crne Gore i ubrzati približavanje države EU. Na kraju mora voditi i dobijanju statusa kandidata za članstvo u Uniji.
ANALITIKA: Bez obzira na pritisak Venecijanske komisije i OEBS-a, u Crnoj Gori još nije napravljen dogovor vlasti i opozicije o izbornom zakonu koji je usklađen sa Ustavom. Da li bi na tom sastanku moglo da bude riječi i o usvajanju izbornog zakonodavstva, imajući u vidu da je za usvajanje izbornog zakona neophodna dvotrećinska većina ?
KACIN: Odgovoriću vam vrlo jasno. Mislim da je zajednička Rezulucija Srbije i država članica Evropske unije koja je usvojena u Ujedinjenim nacijama prava poruka i izazov i za opoziciju u Crnoj Gori koja mora odlučiti o tome da li će Crna Gora povećavati prednost pred Srbijom ili će usporiti poroces svog približavanja i čekati Srbiju na putu ka EU.
ANALITIKA: U Crnoj Gori je sve aktuelnija priča o povlačenju premijera Mila Đukanovića; da li taj čin može imati uticaj na proces daljih evroatlantskih integracija Crne Gore?
KACIN: Koliko se sjećam, Đukanović se sada ne povlači prvi put, jer se i ranije bio povukao ali se ponovo vratio zbog bolesti tadašnjeg premijera.
Mislim da je Crna Gora dovoljno zrela da ne zavisi samo od jednog čovjeka i da je zakoračila na evropski put dovoljno odlučno da može nastaviti uspješno i dovoljno brzo čak i ako dođe do promjene na čelu Vlade kao i na čelu vladajuće partije.
ANALITIKA: Vi ste i izvjestilac evropskog parlamenta za Srbiju, čiju je političku scenu, proteklih mjeseci obilježila i ponovna priča o problemu Sandžaka. Kako gledate na zahtjve za autonomiju te oblasti prvenstveno od muftije Muamera Zukorlića, vođe Bošnjačke kulturne zajednice?
KACIN: Taj problem je izazvan prije svega pomanjkanjem dijaloga dvaju strana. Naime, u Sandžaku je prilikom formiranja manjinskog Bošnjačkog vijeća došlo do kršenja pravne države od strane zvaničnog Beograda, jer je u pitanju jedino nacionalno vijeće u Srbiji za čije je formiranje potrebna dvotrećinska većina. Za formiranje svih ostalih nacionalnih savjeta je bila potrebna natpolovična većina. To jeste diskriminatorna odredba koja iritira i Srbija mora samoj sebi pripisati posljedice svega toga.
Diskriminatorni pristup prema Bošnjacima svakako nije dokaz da se poštuje pravna država u Srbiji. Mislim da je u pitanju nepotreban konflikt koji se mora i može brzo riješiti sa poštovanjem i međusobnim dijalogom.
ANALITIKA: Koja strana u ovom slučaju odbija dijalog?
KACIN: Sve dok Srbija bude odbijala dijalog moraće sama sebi pripisati posljedice koje nijesu samo posredne, posebno kada je Srbija u mnogo čemu unaprijedila svoje odnose sa Bosnom i Hercegovinom, koja je matična država Bošnjaka.
ANALITIKA: Da li se problem Sandžaka može preliti i na Crnu Goru jer ima vjerskih lidera Bošnjaka iz Novog Pazara u Sandžaku koji pominju autonomiju kompletne oblasti, pa i onih djelova koji se nalaze u Crnoj Gori?
KACIN: Ne bih želio komentarisati izjave vjerskih i političkih lidera u Srbiji. Unutar Srbije se mora naći način komuniciranja i dogovora, kako bi se emocije koju su sada podignute i taj osjećaj diskriminacije prevazišle u korist poštovanja i uvažavanja svih manjinskih prava Bošnjaka.
Pitanje Crne Gore je potpuno drugačije. Vidim da su u Crnoj Gori Bošnjaci sastavni dio političkog života i da preuzimaju i najviše funkcije i u vladi i u parlamentu.
ANALITIKA: Šefovi diplomatija Evropske unije su na prošlom sastanku, zbog konstruktivnosti Srbije oko Kosova, podržali inicijativu Slovenije da se u oktobru od Evropske komisije zatraži mišljenje o spremnosti Srbije da dobije status kandidata za članstvo. Da li će napredak Srbije da pozitivno utiče na ostale države regiona?
KACIN: Evropa očekuje od Srbije da i drugim djelima pokaže da je posvećena Rezoluciji koja je usvojena u Ujedinjenim nacijama. To nije samo Rezolucija 27 država EU i Srbije nego i je to Rezolucija koja je prihvatljiva i za Kosovo.
To je odlična poruka za region, ali od usvajanja te Rezolucije pa do kraja oktobra, kada bi se moglo raspravljati o srpskom zahtjevu postoji relativno malo vremena i u tom vremenu Srbija mora pokazati da je stvarno posvećena toj Rezoluciji. Imali smo neke izjave koje nijesu harmonizovane sa glavnim porukama te Rezolucije. Nadam se i želim da Srbija neće napraviti jedan korak naprijed a dva koraka nazad.
ANALITIKA: Kako to mislite?
KACIN: Srbija mora shvatiti da nije dovoljno niti dobro da je za sve izazove adresa - predsjednik Tadić. Ustav Srbije govori o parlamentarnoj demokratiji i tu je bitna uloga i Vlade i parlamenta. U parlamentu je izuzetno bitna i uloga opozicije. Sve dok ti organi ne budu zauzeli jasne stavove ljudi će se morati pitati šta zapravo znači Rezolucija usvojena u Ujedinjenim nacijama. Želim pohvaliti stav najveće opozicione stranke Srpske napredne stranke, Liberalno demokrtaske partije i SPS-a i to je svakako za pohvalu. Mi iz EU sada čekamo šta će reći vladajuća parija.
Nenad ZEČEVIĆ
