Tržište pametnih prenosivih uređaja koji bilježe brojne parametre ljudskog organizma jedno je od najbrže rastućih, a ponuda uređaja koji potpadaju pod ovu oznaku svakim danom raste.
I dok su uobičajeno pametni satovi koji bilježe pređene korake, otkucaje i promjene u radu srca, zasićenje kiseonika u krvi, nivo stresa, kvalitet spavanja… bili predvodnici u prodaji i izazivali najveći interes u javnosti, i drugi uređaji su počeli dobijati na popularnosti, pišu svjetski mediji.
U tome posljednjih godina posebno prednjače tzv. pametni prstenovi. Iako izgledaju poput klasičnih komada nakita, oni prikupljaju zdravstvene podatke koji korisniku daju dobar uvid u njihovu fizičku spremnost i stanje organizma uz veliku preciznost.
Takvi uređaji, iako već prisutni, posebno su ovih dana skrenuli pažnju javnosti, kada su na snimcima i fotografijama viđeni članovi engleske fudbalske reprezentacije kako ih nose na treninzima, očito sa ciljem da “izvuku svaki milimetar” prednosti nad konkurencijom.
Pametno prstenje, popularno je i među svjetskim zvijezdama, a sve veću primjenu nalazi i među sportistima, što će bez sumnje samo dovesti do njihovog sve većeg širenja.
Prema izvještaju istraživačke i konsultantske kompanije Exactitude Consultancy, "dio kolača" pametnih prstenova na globalnom tržištu 2023. godine iznosio je 314,52 milijardi dolara, dok prema procjenama te kuće taj iznos će skočiti na impresivnih 2.570,3 milijardi dolara do 2030.
Tržište pametnih prenosivih uređaja koji bilježe brojne parametre ljudskog organizma jedno je od najbrže rastućih, a ponuda uređaja koji potpadaju pod ovu oznaku svakim danom raste.
Kao i u mnogim drugim slučajevima, ovakvi prijenosni uređaji imaju niz prednosti i mana u odnosu na svoju konkurenciju, prije svega na pametne satove.
Zbog toga ne čudi što i najveće tehnološke kompanije žele biti dio tog tržišta. Samsung je već najavio da će ove godine izaći njihov model pametnog prstena, nazvan Samsung Galaxy Ring, dok se uveliko priča da njegov glavni konkurent Apple priprema i svoju verziju nakita koji prikuplja podatke korisnika.
Nema sumnje da takve najave izazivaju anksioznost proizvođačima trenutno najpopularnijeg modela, Oura Ringa, koji je bio i začetnik trenda ovakvog pristupa u prikupljanju zdravstvenih podataka.
A prema procjenama brojnih stručnjaka specijalizovaih za tehnologiju, pojava ovih prstenova bi mogla signalizirati kraj pametnih satova.
Za mnoge, pametni satovi su bili odlično sredstvo za prikupljanje brojnih fitness parametara, poput broja pređenih koraka, bilježenja sportskih aktivnosti, praćenja rada srca i promjena u njegovim otkucajima, što daje veliki uvid u stanje organizma, ali i praćenje parametara poput zasićenja kiseonika u krvi, što je posebno došlo do izražaja tokom pandemije i mnogima signalizovalo da imaju određenih zdravstvenih tegoba, iako možda i nisu simptomima pridavali veliku pažnju.
Takođe, sve se više počelo pridavati pažnje praćenju stanja tijela tokom spavanja, od dužine do kvalitete sna i mnogo čega drugog, pametni satovi su postajali sve veći izazov. Mnogima nije takav uređaj smetao tokom dana, ali kod nekih je izazov postao spavati sa satom na ruci, što je dovelo do pojave i drugih načina da se prati stanje.
Dok je Whoop sa svojom narukvicom postao sinonim za praćenje zdravstvenih parametara bez potrebe za satom, mnogima je i to bilo previše.
A onda su na scenu stupili pametni prstenovi.
Prema tvrdnjama ljudi koji stoje iza takve tehnologije, ovakvi prenosni uređaji su i bolji od satova, jer se nalaze blizu brojnih krvnih sudova, čime preciznije bilježe relevantne podatke, pogotovo tokom noći, odnosno tokom sna.
Korištenjem mobilnih aplikacija povezanih s tim uređajima, korisnik ujutro dobija "potpun izvještaj" tome kako su spavali, kakav im je nivo energije, koliki stres je tijelo podnijelo i da li trebaju na nešto posvetiti pažnju. Ovakav pristup je posebno popularan među sve većim brojem ljudi koji žele da se odvoje od ekrana u doba stalne prisutnosti nekih vidova displeja, bez obzira da li se radilo o satovima, telefonima ili računarima.
Kako se radi o prstenju, ekrana nema, pa se ne može ni stalno "bacati pogled" prema ovim uređajima.
Međutim, taj nedostatak ekrana je velika prepreka za mnoge, što donekle usporava širenje popularnosti ovakvih uređaja. Primjera radi, tokom sportskih aktivnosti je dovoljno ovlaš pogledati na sat da bi znalo koliko smo prešli, kojom brzinom, na koju visinu, koliko nam kuca srce… dok se u slučaju pametnih prstenova uvijek mora otvarati aplikacija na telefonu.
Osim toga, iako se čini da su prstenovi ti koji odrade sav posao, ono što prodaje ove uređaje su ustvari aplikacije, odnosno algoritmi koji u pozadini obrade sve podatke i korisniku serviraju sve relevantne informacije.
Za razliku od velikog broja najpopularnijih pravih smart satova, poput Apple Watch uređaja i Samsungovih modela, prstenje se ne mora puniti svaki dan-dva, što mu daje veliku prednost kod korisnika, pogotovo tokom noći, kada većina satove i puni.
S druge strane, da bi na najbolji način ispunili svoj zadatak, prstenovi moraju veličinom savršeno odgovarati korisnikovom prstu.
S toga, kompanije uobičajeno kupcima prvo pošalju plastične makete kako bi testirali koja veličina im odgovara, prije nego što se odluče za konkretan model. No, time korisnici često budu ograničeni na kojoj ruci i na kojem prstu ovaj uređaj mogu nositi (preporučeno je nošenje na kažiprstu, ali nije obavezno), dok u slučaju satova je dovoljno samo dotegnuti narukvicu. Osim toga, narukvice je lako mijenjati kad dosade, što nije moguće u slučaju prstenova, gdje je korisnik "osuđen" na jednu boju.
Dodatno, veliki problem kod prstenova je što su s obzirom da su od metala, najčešće titanijuma, podložni grebanju i trošenju materijala kada se nose teške stvari ili npr. trenira sa tegovima, čime se oštećuju, dok satovi nisu tako "osjetljivi".
