Politika

Prazne sale i vazdušne sirene

Izvor

Seriju javnih tribina o evroatlantskim integracijama, koju već četvrtu godinu organizuje Ambasada Slovačke u Crnoj Gori, obilježila su otkazivanje tribina u Nikšiću i Herceg Novom. U Nikšiću se niko od najavljenih govornika nije pojavio na Filozofskom fakultetu gdje je tribina trebala da se održi; u Herceg Novom su na skup došle samo - dvije osobe, od koji je jedan bio prisutan po službenoj dužnosti.

Je li to znak da se crnogorska javnost sve manje zanima za NATO ili da su organizovane i uporne aktivnosti protivnika priključenja Alijansi počele da ostavljaju posljedice?

Naime, na već pomenutim skupovima u Nikšiću i Herceg Novom najbučniji su bili – ne zagovornici NATO – nego predstavnici organizacija i građani koji se protive ulasku Crne Gore u NATO. I nedavno otvaranje Info-centra o evroatlantskim integracijama u Podgorici obilježili su aktivisti NVO „Ne u NATO, ne u rat“,  koji su sa razglasa preko puta novotvorenog centra puštali zvuk sirene za uzbunu koja se posljednji put čula prilikom NATO intervencije na SCG 1999. godine.

2111nato3

Sagovornici Portala Analitika iz Alfa centra i NVO „Ne u NATO, ne u rat“ - bez obzira na razlike u stavovima po pitanju sjevernoatlantske alijanse - saglasni su oko jednog: protivnici pristupanja Crne Gore u NATO postaju sve organizovnaiji i ozbiljniji.

Aleksandar Dedović direktor Alfa centra, čije su aktivnosti  usmjerenene na informisanje javnosti o benefitima pristupanja Alijansi, jačanje anti–NATO organizacija objašnjava, između ostalog, i lošom organizacijom promotivnih NATO aktivnosti i u nedostatku spremnosti da se suoče argumenti za i protiv.

Protivnici NATO-a postaju „ozbiljne institucije“: Dedović napominje da je sve ozbiljnije i organizovanije iskazivanje anti-NATO raspoloženja u Crnoj Gori pokazatelj da postoji „veliki broj građana koji ne podržavaju ove procese i spremni su da to jasno saopšte“.

2111dedovic- Posljednjih šest godina uglavnom su i zagovornici, a i protivnici članstva iznosili svoje stavove bez volje i spremnosti za izgradnju dijaloga i razmjenu argumenata u demokratskom ambijentu. Smatram da je šest godina ignorisanja postojanja protivnika članstva u NATO, kao i način na koji se organizuju pojedine „promotivne“ NATO aktivnosti rezultiralo sve prisutnijim anti-NATO aktivnostima. Mora se nešto mijenjati. Vidite, ionako nezainteresovane građane neće privući učešće na nekoj tribini čiji je naziv na njima uglavnom, nepoznatom, engleskom jeziku i oni koji po službenoj dužnosti prisustvuju, postavljaju identična pitanja istim sagovornicima i dobijaju već poznate odgovore – smatra Dedović.

Predsjednik Upravnog odbora mreže NVO „Ne u NATO, ne u rat“ Gojko Raičević rekao je za Portal Analitika da se mreže NVO i građana koje su protiv ulaska u NATO organizuju i da postaju „ozbiljne insitutcije“. Raičević najavljuje niz okruglih stolova i tribina.

Galama, koju su, kako navodi, priređivali poslednjih dana je odgovor na ignorisanje vladinih službenika i njihovih poslodavaca, NATO zvaničnika, da uopšte postoje građani koji se suprostavljaju ulasku Crne Gore u vojne saveze.

- Mreža „Ne u rat“ postaje ozbiljna institucija. Što se tiče naše uloge - a govorim o nevladinim organizacijama koje ne kontroliše crnogorska vlada – mislim da je ignorisana od strane medija. Portal IN4S zajedno sa svojim prijateljima iz mreže „Ne u rat, ne u NATO“ organizovaće niz okruglih stolova i tribina. Prva će se već desiti početkom decembra i imaće međunarodni karakter. Na dešavanja koja budemo organizovali, biće uredno pozivani, pored medija, i zagovornici NATO, vladini funkcioneri i diplomatski kor - najavljuje Raičević.

Nikšić i Herceg Novi „sramota organizatora“: Otkazivanje trbina o evroatlantskim intagracijama u Herceg Novom i Nikšiću, Dedović ocjenjuje kao „sramotu za organizatore“ dok Raičević ističe da to pokazuje da „projekat pokušaja ubjeđivanja građana o navodnim benefitima ulaska u zločinački sjevernoatlantski savez nailazi na sve manju podršku“.

- Ovdje nije sporna potreba, kako navodi, za permanentnim informisanjem javnosti o suštini integracija u NATO, već način na koji se to realizuje. Otkazivanje planiranih aktivnosti Koordinacionog tima i ambasade Slovačke, bez obrazloženja i zakazivanja narednog termina, jedino idu na ruku protivnicima članstva u NATO - napominje Dedović.

2111tribinaonatoRaičević smatra da projekat ubjeđivanja građana o benefitimna ulaska u NATO ima sve manju podršku.

- Iz dana u dan, sve očiglednije i na svakom koraku, projekat pokušaja ubjeđivanja građana o navodnim benefitima ulaska u zločinački sjevernoatlantski savez nailazi na sve manju podršku, do mjere da u pojedinim gradovima imamo situaciju da na njihove tribine ne dolazi baš nijedan čovjek. Još ako se zna da su prazne sale na NATO tribinama spontana reakcija građana, može se zamisliti kakva bi tek poruka naroda bila kada bi i s tim u vezi išla neka vrsta kampanje – rekao je Raičević i poručio da je Vlada „suočena sa potpunim fijaskom svoje politike kada je riječ o kampanji za ulazak Crne Gore u NATO“.

Ambasador Slovačke u Crnoj Gori František Lipka rekao je, na tribini u Bijelom Polju, da bi Crna Gora do 2014. godine mogla postati članica NATO-a, ako prethodno ispuni nekoliko uslova, prije svega - da poveća podršku građana članstvu u NATO koja mora biti barem 50 odsto. Koliko je to ostvarljiv cilj?

Pristupanje NATO-u bez referenduma loše rješenje: Sudeći po posljednjim istraživanjima javnog mnjenja na koje se pozivaju naši sagovornici, Vlada Crne Gore će morati da se mnogo potrudi ukoliko ima namjeru da pridobije sada neopredjeljene.

Što se tiče odluke koju Crna Gora treba da donese, sagovornici Portala Analitika – i Dedović, koji je za učlanjenje, i Raičević, koji je protiv - saglasni su da je referendum najbolje rješenje.

Raičević je rekao da se nastoji predstaviti da NATO nema alternativu i „pored vrlo skromne podrške građana od 37 odsto za ulazak u NATO“. On smatra bi bilo opasno da odluku o članstvu u NATO donese Skupština bez konsultovanja naroda na referendum i da bi pristupanje NATO bez ispitivanja volje građana bilo ravno okupaciji.

2111gojkoraicevic- Nema ulaska u NATO bez konsenzusa u društvu, odnosno bez većine - jasno definisane na referendumu. U protivnom, ulazak NATO u Crnu Goru - bez prethodne izražene volje građana - nije ništa drugo nego neka vrsta okupacije. Okupatori nijesu dobrodošli, to je valjda jasno i naš odnos prema okupatoru je jasan. Takođe, ni NATO vojnici se neće osjećati prijatno ukoliko dođu nepozvani i suprotno volji građana Crne Gore – kazao je Raičević.

Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović ističe da ono što je zajedničko svim istraživanjima o podršci javnosti Crne Gore NATO integracijama je dugogodišnja podjela na tri približno jednake grupe građana.

- U Alfa centru visoko cijenimo istraživanja CEDEM-a po kojem je u septembru 2012. na pitanje: „Ukoliko bi ste sjutra glasali o članstvu Crne Gore u NATO, kako biste glasali?“, pozitivno je odgovorilo 37 odsto, negativno 38 odsto dok 25 odsto nije imalo svoj stav – rekao je Dedović, naglašavajući da se Alfa centar zalaže za što je moguće širu konsultaciju građana po ovom pitanju, a referendum je svakako za to najbolji način.

Kad bi se sad raspisao referendum o ulasku Crne Gore u NATO, prema posljednim istraživanjima javnog mnjenja, izvjesno je da bi doživio - neuspjeh. Očigledno je da loše organizovane javne tribine i otvaranje info centara neće biti dovoljne da naklonost javnog mnjenja okrene na stranu podrške članstvu u NATO. Cilj Vlade u narednom periodu, do 2014. godine, kada Crna Gora očekuje poziv za pristupanje Alijansi, treba da bude pridobijanje neopredijeljenih građana, ali i spremnost na dijalog sa protivnicima članstva u NATO koji tek najavljuju bolju organizaciju i pojačane aktivnosti.

Drugim riječima: u narednih dvanaestak mjeseci treba sprovesti takvu kampanju koja će više od 50 odsto crogorskih građana uvjeriti da je najbolja garancija suvereniteta, ali i demokratskih sloboda, upravo ulazak Crne Gore u  NATO. Iz perspektiove sadašnje podrške učlanjenju u NATO, to izgleda kao teška misija koja stoji pred državom. No, valja naglasiti da je sličan otpor građana svojevremeno bio u Sloveniji i Hrvatskoj, pa se, ipak, organizovanom, koordiniranom akcijom i odlučnom državnom strategijom brzo povećao broj NATO pristalica. Pitanje je, samo, da li je Crna Gora spremna i sposobna da, poput Hrvatske ili Slovenije, istu akciju izvede za tako kratko vrijeme?

Balša KNEŽEVIĆ

Portal Analitika