- Kada su u pitanju izbori za dekane, procedura koju imamo na Univerzitetu je relativno duga, kompletan fakultet više mjeseci utroši mnogo energije na izbore, a zapostavi druga pitanja. Uključuju se mediji i izboru posvećuju pažnju nesrazmjernu značaju funkcije dekana, kolektiv se često podijeli i treba dosta vremena nakon izbora da se te podjele zaliječe – objašnjava on.
Rektor je govoreći o finansijama istakao da su u najtežoj situaciji one jedinice koje nemaju više izvora prihoda – oslonjene isključivo na budžetska sredstva. Prije svega fakulteti umjetnosti, naučno-istraživački instituti i u jednom dijelu fakulteti prirodnih i tehničkih nauka.
- Kad dođe do smanjenja budžeta, a obično nam se odluka o smanjenju saopšti nekoliko mjeseci prije same primjene, onda niti ima vremena, niti državni univerzitet ima mehanizama da se brzo prestroji i prilagodi – kaže Miranović.
On je objašnjavajući fenomen neusklađenosti tržišta rada sa kvalifikacijama i brojem svršenih studenata rekao da je prirodno da Vlada ne želi da stimuliše upis na zanimanja za koje procjeni da će ih biti previše na tržištu rada narednih godina, i dodao da se ti studenti neće školovati o trošku države.
- Ako pojedinac procijeni da, i pored loših prilika na tržištu rada i malih šansi za zaposlenje nakon studija, ipak želi da rizikuje, onda on treba da rizikuje sa svojim novcem i treba da plati školarinu – poručio je Miranović.
