Ubiranje plodova
Ona je za Pobjedu navela je da Hrvatska tek sada, nakon 30-godišnjeg razvoja, ,,ubira prave plodove“ od ovog turizma, koji može da se organizuje cijele godine i time može da prevaziđe sezonalnost, a da bi Crna Gora trebalo da iz njihovog iskustva izvuče najbolje za sebe.
“Ruralni turizam je pravi biser koji se ne smije uništiti već kontinuirano razvijati. Prije nekoliko godina imala sam priliku upoznati i ruralnu Crnu Goru, čak sam i radila na pravilniku dopunske djelatnosti na porodičnim gazdinstvima i ostala oduševljena netaknutom prirodom i dobrim ljudima. Uz dobar planski razvoj treba puno edukacije, informisanja i komunikacije s ruralnim stanovništvom”, smatra Katica.
Navela je da je upravo korona kriza dala dodatan zamah pružateljima usluga i turistima koji su počeli tražiti nešto drugačije, izolovanije.
“Nakon početnog šoka porodična poljoprivredna gospodarstva i poduzetnici su koristili vrijeme za unapređenje svoje ponude i uređenje objekata, a turisti su u želji da se maknu iz gradova i u strahu od nepoznatog počeli istraživati prije svega ljepote svoje države i putovati u različite, za njih nove, ruralne destinacije”, kaže Katica.
Za Crnu Goru je važno raditi na planskom prostornom planiranju i ublažavanju „arhitektonskog nereda“, povećanju broja avio-linija s važnim tržištima, te omogućiti kontinuiranu edukaciju.
“Problem radne snage vidljiv je u cijeloj Evropi pa treba donijeti mjere da se zadrži domaći kadar”, preporučuje Katica, koja smatra da ne treba ići u krajnosti.
“Za elitni turizam nije dovoljno imati vrhunski hotel već elitnu destinaciju. Nijesam sigurna da li naše dvije države mogu zadovoljiti uslove elitnog turizma i treba li uopšte težiti tome. Masovni turizam će uvijek u nekim djelovima postojati, ali sve više trebamo raditi na održivim i posebnim oblicima turizma. Mi smo trenutno u donošenju zakona o turizmu kojemu je cilj stvoriti okvir za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i prilagoditi taj razvoj resursima koji su na raspolaganju pojedinim destinacijama bez narušavanja kvaliteta života lokalnog stanovništva”, tvrdi Katica.
Navodi da su među alatima za praćenje održivosti ključni Indeks turističke razvijenosti (ITR), sistem pokazatelja održivosti koji osigurava praćenje i analizu podataka poput kvaliteta mora, potrošnje pitke vode i električne energije, opterećenosti prostora turizmom, te satelitski račun održivog turizma, koji će po prvi put uz ekonomske učinke „izračunati“ ekološke i društvene koristi i troškove turizma.
“Zakon je u Hrvatskoj trenutno prošao javnu raspravu. Kako navode iz Ministarstva turizma i sporta, „ovi alati će svim destinacijama u Hrvatskoj omogućiti da prepoznaju u kakvom su stanju njihovi resursi i da u skladu s time planiraju razvoj kroz „plan upravljanja destinacijom“, koji će morati donijeti sve turističke zajednice, u svim djelovima države. Najrazvijenije destinacije, odnosno one koje su prema Indeksu turističke razvijenosti u I i II kategoriji, imaće kao temelj za donošenje plana upravljanja, obavezu izračunavanja prihvatnog kapaciteta, što znači da će se izračunati vršno opterećenje koje neko područje može podnijeti”, objašnjava Katica dodajući da će se na taj način, znati kako je potrebno prilagoditi komunalnu infrastrukturu ili pak kako turističku infrastrukturu i sadržaje prilagoditi postojećim uvjetima na terenu“.
Treba donijeti mjere
“Držim da bi i Crna Gora trebalo da donese mjere koje se odnose na proračun prihvatnog kapaciteta i planove upravljanja destinacijama. Sigurno bi trebalo uvesti i neki sistem tačnog praćenja broja dolazaka i noćenja poput našeg e-visitora kako bi se u svakom momentu znali svi podaci. To je važno i zbog daljnjeg planiranja, razvoja i naravno smjera promocije”, smatra Katica.
Kada je unapređenje turizma u pitanju, Hrvatska je dobro iskoristila pretpristupne fondove EU i sad je u novom sedmogodišnjem ciklusu.
“Moj savjet je proučavajte, pišite što više projekata, razvijajte mrežu konsultanata, razvojnih agencija i LAG-ova, edukujte i formirajte stanovništvo o mogućnostima finansiranja”, poručuje Katica.
Kako je istakla, Hrvatskoj iz Programa ruralnog razvoja na raspolaganju je 3,28 milijardi eura. Do 31. maja ove godine raspisani su natječaji u vrijednosti od 3,8 milijardi eura i ugovoren iznos od 3,05 milijardi eura, što predstavlja 93 odsto raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja.
Kaže da je i Hrvatska kao i Crna Gora bila destinacija sunca i mora i da je trebalo mijenjati razmišljanja, prije svega ljude u ruralu edukovati da je njihov proizvod vrijedan i turističkom tržištu interesantan.
“Članovi OPG-a i preduzetnici su se ponekad sramili što nemaju „bečku šniclu“ već neko autohtono jelo. Puno smo radili na terenu i kad je stvorena svijest o vrijednosti tradicije nijesu smatrali da im je potrebna promocija. U međuvremenu se sve promijenilo i tek posljednjih nekoliko godina vidimo rastuće rezultate”, objašnjava Katica.
Cjelogodišnja događanja
Kako ističe Katica, turizam u ruralnim područjima živi cijelu godinu. Sve više je zanimljivih događanja, trenutno je berba grožda, slijedi berba maslina, mandarina...
“Bogat je i program kulturnih događanja koja prate tradiciju. Naime, današnji turisti treće generacije su istraživači, putuju zbog motiva, zahtjevni su, znaju što žele, žele snažno proživjeti svoj godišnji odmor, doživjeti iskustvo novih i različitih mjesta, imati individualnu personalizovanu uslugu i otkriti autentične stvari. Žele biti dio lokalne, jedinstvene i teško ponovljive kulture. A gdje će to najbolje doživjeti, pa upravo u ruralnim područjima”, kaže Katica i podvlači da i Crna Gora i Hrvatska imaju bogatu prirodnu i kulturnu baštinu i dobre ljude koji gostima omogućavaju upoznavanje s tradicijom, vrhunsku enogastronomiju i razgovor.
