Kako je navedeno u saopštenju CZIP-a, cilj posjete je bio da se predstavnicima institucija i donosiocima odluka predstave potencijali solana koje su poput Ulcinjske u jednom trenutku bili napuštena postrojenja za proizvodnju soli, a u međuvremenu postali najbolji primjer zaštite prirode i ekonomskog razvoja.
“Koliko potencijala krije Ulcinjska solana svima je postalo jasno već nakon prvih minuta provedenih na solani Sečovlje koja je vjerovatno najbolja marketnig i brend priča Slovenije. Piranska so je našla svoje mjesto kako u čokoladi tako i na državnom protokolu jer je zvanični poklon državnika prilikom službenih i protokolarnih posjeta. Pod parolom „Sol je more ki ni moglo nazaj na nebo“ ovaj uspješni brend je značajno diverzifikovao svoju ponudu omogućavajući posjetiocima i SPA sadržaj, ljekovito blato pored tradicionalnog birdwatchinga i proizvodnje soli. U prosjeku solanu posjeti oko 45.000 posjetilaca godišnje”, navode iz CZIP-a.
S obzirom na to da se na ovoj solani proizvodi samo visoko kvalitetna so za ljudsku upotrebu gotovo artizanske vrijednosti ubrana tradicionalnom metodom to je ona na većem glasu.
“Takođe, kako je za Ulcinjsku solanu predviđen upravo ovaj model proizvodnje bilo je veoma interesantno poslušati iz prve ruke izazove ali i proces obnavljanja solane jer je i ona prešla dug i naporan put do današnjeg sjaja. Obilazak solane Sečovlje pokazao je učesnicima da osim proizvodnje soli, razvoja brenda i turizma, ovakvo područje može biti i zaštićeno, te da ptice i drugi živi svjet mogu nesmetano uživati isti prostor. Učesnici studijske posjete su imali priliku da posjete i solanu Strunjan koja je iako najmanja solana na Mediteranu, ipak još uvijek operativna. Datira unazad 2.000 godina i predstavlja dio Piranske solane a zaštićeno je područje još od 1990”, saopštili su iz CZIP-a.
Kako dodaju, na kraju studijske posjete, učesnici su se upoznali i sa jednom od najuspješnijih priča u oblasti zaštite prirode u Sloveniji.
“Od nekadašnje deponije u blizini luke Koper do prirodnog rezervata, Škocijanski zatok je primjer dobre prakse vrijedan naše pažnje. Njim upravlja CZIP partnerska organizacija, BirdLife Slovenia – DOPPS, Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije. Iako na 10 puta manjoj površini od Ulcinjske Solane, Škocijanski zatok registruje čak 259 vrsta ptica što samo ide u prilog činjenici da se ovom lagunom upravlja na najbolji mogući način. Ova malena oaza prirode, koja se nalazi u samom središtu luke, a čijim se vodnim režimom upravlja slično kao na našoj solani, dobar je primjer kako zaštićeno područje može biti održivo čak i kada nema dodatnih resursa poput proizvodnje soli”, saopštili su iz CZIP-a.
Podsjetili su da Ulcinjska solana, ni nakon tri godine od proglašenja parkom prirode nije dobila upravljača niti je u potpunosti rješeno pitanje vlasništva.
“Očekujemo da će iskustva i doživljaj solane u punom sjaju, dodatno motivisati donosioce odluka da što prije riješe goruće probleme Ulcinjske solane i omoguće da jednog dana upravo ona bude primjer dobre prakse poput Sečovlje i Strunjana”, poručuju iz CZIP-a.
