Inače, Predstavnici HGL-a razgovarali su juče sa predstavnicima Ministarstva ekonomije. Nakon sastanka, u saopštenju dostavljenom podgoričkom radiju, navode da su snabdijevanje električnom energijom, investicije i reprolanac u funkciji Kombinata aluminija bile glavne teme sastanka .
Kao najvažnije pitanje, pored investicija, predstavnici crnogorske Vlade istakli su problem snabdijevanja električnom energijom, što je od suštinskog značaja za dugoročno održivo poslovanje Kombinata.
Najbolje rješenje za taj problem, kako je naglašeno na sastanku, je sopstveni izvor energije koji bi bio u funkciji KAP-a. To je uslov svih eventualnih ponuda, odnosno, to je osnova za sve buduće prijedloge o preuzimanju kompanije.
Predstavnici HGL- a, koji su već izvršili skeniranje Kombinata, su upoznati sa stanjem u kompaniji, uz prepoznavanje važnosti pitanja snabdijevanja elektične energije. Dosadašnji model subvencioniranja struje koja je potrebna Kombinatu je neodrživ, i to je činjenica koju svi zainteresovani investitori prepoznaju.
Osim tog pitanja, predstavnici Vlade su njemačkom investitoru predočili i očekivanja u oblasti investicija, kao i pokretanja prerađivačkih kapaciteta. Istakli su da je za Vladu poželjan onaj investitor koji ima konkretne prijedloge za ova pitanja ali i za upošljavanje što većeg broja radnika.
Na bazi tih pregovora, kako je istaknuto, se očekuje i ponuda njemačkog investitora, navodi se u saopštenju.
U Sindikatu aluminijuma vjeruju da će do dogovora doći, bilo sa HGL-om ili sa turskim Tosjali Holdingom, sa kojim je održan sastanak prošle sedmice.
Predsjednik sindikata Rade Krivokapić ranije je radiju Antena M kazao da radnici neće navijati ni za jednu stranu:
“Ko god da dođe imaće uslove pod kojima će ući. Mi smo radom pokazali da znamo da se izborimo i da zaštitimo naša prava. Ono što budemo dogovorili sa njima moraće se poštovati, kako mi, tako i oni.»
O konkretnim ponudama, kako je ranije najavljeno, izjasniće se i Parlament i Vlada.
Inače, zbog duga za struju u oktobru je potrošnja Kombinata smanjena na pola, tačnije 84 megavata, a trenutni dug je gotovo 56 miliona eura.
foto: foto: rs seebiz.eu
