Uzroke krize vidi u rezultatima parlamentarnih izbora 2020. godine kada je Crna Gora dobila heterogenu parlamentarnu većinu koju je okupljao jedino negativan stav prema prethodnoj vlasti.
“U svim drugim stvarima, oni su imali različite stavove. Kada tome dodamo jednu vrstu obaveze koji su oni imali prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i ispunjavanju svih zahtjeva koje je ona isporučila, onda dolazimo do odgovora zašto imamo ovakvu krizu”, kazao je Prekić.
Ističe da smo, u prethodnom periodu navikli na političku stabilnost i uzimali je kao datost, te da u poslednje dvije godine postajemo svjesni da politička stabilnost nije uopšte jednostavna.
Ističe da atmosfera kreirana u društvu najbolje govori na kom stepenu smo demokratskog i institucionalnog razvoja.
“Dok na nekim novim izborima ne dobijemo novu većinu koja će imati zajedničke tačke djelovanja i programski zadatak mislim da ćemo i dalje lutati na ovaj način”, ocijenio je Prekić.
Dodaje da smo sa manjinskom vladom imali pokušaj objedinjavanja političkog bloka na ideji evropskih integracija ali se pokazalo da je to samo bio paravan za neku drugu agendu.
“Taoci smo neodgovornih političkih elita. Mi smo u ovu situaciju došli upravo zbog neodgovornosti političara da rješavaju probleme”, smatra Prekić.
Nažalost, kaže, imamo situaciju da naše političke elite generišu probleme i nestabilnost u kojoj se nalazimo, umjesto da ih rješavaju.
“Podsjetiću vas da intistucionalni problemi, od izbora Vrhovnog državnog tužioca, sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda, generisani su dominatno od političkih stranaka, i sa jednog, i sa drugog spektra”, rekao je Prekić.
Napominje da smo, od 2016. do 2020. godine, imali potpuni bojkot jednog dijela političkog spektra, bez kojeg nismo mogli da izaberemo Vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta.
“Što se tiče sudija Ustavnog suda, taj problem su proizvele političke partije, i to one koje su željele obračun sa tadašnjim Specijalnim državnim tužiocem, i koje su donijele Zakon o penzionisanju. Upravo na osnovu tog zakona smo došli u situaciju da u Ustavnom sudu nema kvoruma”, objašnjava Prekić.
Mišljenja je da izlaznost na izborima ukazuje da građani ipak nisu izgubili povjerenje u političke partije. Međutim, neodgovornost i nedosljednost političkih partija, kako kaže, definiše percepciju javnosti jer su one spremne da rade stvari za koje nisu kažnjeni na izborima.
“Mi u punom smislu živimo u vremenu post-istine kada činjenice i aksiomi ne važe, već je ključna stvar kako vi interpetirate te činjenice jer od toga zavisi kako će biti percipirani u javnosti”, zaključio je Prekić.
