Poslanici Dragović i Čarapić su u Prijedlogu Zakona o PIO tražili da se nakon člana 197n doda član 197nj koji glasi:
- Izuzetno od člana 17 ovog zakona, osiguranik koji obavlja poslove sudije Ustavnog suda, stiče pravo na starosnu penziju ako ima navršenih 67 godina i 15 godina staža osiguranja – piše u prijedlogu.
Formulacija “obavlja poslove sudije Ustavnog suda” nema, prema riječima sagovornika Pobjede, utemeljenja u pravu.
U obrazloženju Dragović i Čarapić navode da je Ustavni sud organ sui generis, izvan sistema ustavne trodiobe vlasti, i da stoga zaslužuje posebna zakonska rješenja i u dijelu regulisanja radnopravnog statusa sudija, potrebno je zakonom precizirati uslove pod kojima sudija Ustavnog suda stiče uslov za starosnu penziju, kao jedan od razloga prestanka funkcije sudije Ustavnog suda.
NIJE POZNATO EU PRAKSI
U dijelu koji se odnosi na usklađenost sa pravnom tekovinom EU, dvojica poslanika navode:
- Ne postoji odredba primarnih i sekundarnih izvora prava EU sa kojom bi se prijedlog propisa mogao uporediti radi dobijanja stepena njegove usklađenosti – piše u obrazloženju.
Dragović je prekjuče na Zakonodavnom odboru na kome se raspravljalo o dopunama Zakona o Ustavnom sudu, kazao da je neustavan prijedlog da sudije Ustavnog suda idu u penziju sa 67 godina, bez intervencije na Zakonu o PIO.
On je zato najavio da će djelovati kroz Zakon o PIO, kojim bi se definisali posebni propisi. Ipak, on je podnio i amandman na Prijedlog zakona o dopuni zakona o Uslavnom sudu prema kojem se u članu 1 tačka 1 mijenja i glasi: Sudija Ustavnog suda stiče uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju kada navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staza osiguranja.
U Zakonu o PIO su već u članu 197 navedene specifične profesije i uslovi rada kojima su dati izuzeci i posebno određeni uslovi odlaska u penziju.
Zakonodavni odbor je prekjuče ocijenio da su neustvane predložene dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojima se traži da se poveća granica za odlazak u penziju sudijama Ustavnog suda na 67 godina i 40 godina staža osiguranja. Zatražena su i mišljenja Venecijanske komisije i Evropske komisije.
Predlagači izmjena ovog propisa bili su Slaven Radunović, Vladislav Bojović, Nikola Camaj, Bogdan Božović i Vasilije Čarapić.
Prema Zakonu o radu, na koji se u obavještenju Skupštini iz decembra prošle godine o prestanku mandata Miloradu Gogiću Ustavni sud i poziva, on bi po sili zakona morao da ide u penziju krajem maja, dok bi dvoje sudija - Budimir Šćepanović i Dragana Đuranović, na osnovu zakona o PIO tokom ove godine, takođe, ispunili uslove za odlazak u penziju.
Sve crnogorske sudije su dosad penzionisane isključivo prema Zakonu o radu, odnosno po sili zakona sa 66 godina, osim u slučaju sutkinja koje su nezakonito diskriminisane Zakonom o PIO 2021. godine, pa su penzionisane sa 64. godine. Sudovi su kasnije donijeli presude koje su ukazale na nezakonitost odluke Sudskog savjeta.
Vladajuća većina, očigledno zbog toga što je za izbor sudija Ustavnog suda jedva postignut politički dogovor tokom prethodne godine, odlučila je da upitnim izmjenama zakona produži mandate sudijama Ustavnog suda do navršene 67. godine života. Na ovaj način bi sudija Milorad Gogić, koji bi prema Zakonu o radu morao da ide u penziju sa 66 godina koje navršava u maju, ostao još 12 mjeseci na funkciji jer bi mu to omogućile predložene izmjene Zakona o PIO.
ZANEMARILI UPOZORENJA
Konkurs za sudije Ustavnog suda je završen, a na njega se prijavilo šest kandidata, a od 5. marta, kada je na Ustavnom odboru utvrđena lista kandidata nijedna radnja nije preduzeta u pravcu intervjuisanja kandidata za sudiju koji bi zamijenio Gogića u maju.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica je nedavno izjavio ”da su Ustavom propisani uslovi za prestanak funkcije sudija Ustavnog suda, i da zato nema mjesta uređivanju tih uslova zakonom.
On je kazao i da bi, ako se zakonom bude drugačije uređivalo ono što je propisano Ustavom, došlo do “dekonstitucionalizacije ustavne norme” i da to nije “ispravan put”.
Ministar pravde Andrej Milović je takođe isticao da ne treba donositi zakone koji nisu prošli kroz Venecijansku i Evropsku komisju, što su upozoravali i pojedini poslanici na Zakonodavnom odboru.
Iz Udruženja pravnika Crne Gore saopštili su da se serijom neustavnih “ad hoc” amandmanskih intervencija na sistemske zakone, bez javne rasprave i mišljenja EK i Venecijanske komisije u crnogorski pravni sistem uvodi “sistem antisistema” koji, kako tvrde, razara vladavinu prava i uvodi institucionalnu anarhiju u pravnom poretku Crne Gore.
Posebno, navode, brine činjenica da se u državnom parlamentu već duže i pored upozorenja stručne javnosti, predlažu amandmani koji ozbiljno narušavaju pravni poredak. Naglašavaju da se ovakvom “brzo-poteznom zakonodavnom aktivnošću” umanjuje mogućnost da se za pregovaračka poglavlja 23. i 24. dobije pozitivan izvještaj (IBAR).
- Stoga, Udruženje pravnika Crne Gore poziva predlagače zakona da koriste institut javne rasprave, obezbijede pozitivno mišljenje EK i umjesto na predlaganje “instat rješenja” spornog i partikularnog interesa, svoju pažnju usmjere na sistemske zakone koji su od suštinskog značaja za zakonito i uspješno funkcionisanje javnog i realnog sektora – poručili su iz tog Udruženja.
