U svom prvom intervju za britanske elektronske medije od kada je epidemija eksplodirala u Italiji prije sedam nedjelja, Konte kaže da Evropska unija mora da se suoči sa izazovom onoga što naziva "najvećim testom od Drugog svjetskog rata".
Govorio je kako Italija i neke druge zemlje EU pokušavaju da podstaknu štedljive članice bloka da izdaju takozvane "korona obveznice", što podrazumijeva podijelu dugova odnosno zajedničku otplatu.
Holandija se posebno protivila toj ideji, što je dovelo do sukoba ministara finansija eurozone.
Italijanski premijer je za BBC rekao i da su se evropski lideri "suočili sa sastankom sa istorijom" koji ne bi smjeli da propuste.
"Ako ne iskoristimo priliku da stavimo novi život u evropski projekat, rizik od neuspjeha je realan".
Konte je upozorio da Italija da ne smanjuje oprez, ali je dodao da se karantin uveden 9. marta, može postepeno ublažavati.
"Moramo izabrati sektore koji mogu ponovo pokrenuti svoju aktivnost. Ako zdravstveni stručnjaci to potvrde, možda ćemo početi ublažavati neke mjere već do kraja ovog mjeseca."
Nedavno istraživanje Demosa pokazalo je da je Konteov rejting porastao sa 46 na 71 odsto tokom suočavanja sa krizom izazvanom koronavirisom, ali kritičari tvrde da su ograničenja koja su preduzeta u prvim danima bila spora i neznatna.
U početku se odupirao pritiscima nekih političara u Lombardiji, sjevernom regionu koji je najteže pogođen, da brže nametne oštrije mere.
Kada je sredinom marta delegacija kineskog Crvenog krsta došla u Milano mjere koje su tada bile na snazi ocijenjene su kao preblage.
"Vrativši se nazad, uradio bih isto. Mi imamo potpuno drugačiji sistem nego Kina. Za nas je bila kritična odluka da strogo ograničimo ustavne slobode i morali smo pažljivo da je razmotrimo. Da sam predložio karantin ili ograničenje ustavnih prava na početku, ljudi bi mislili da sam lud", rekao je Konte.
