Generalni sekretar Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika - da imajući u vidu sadašnje ekonomske parameter – Crnoj Gori prijeti dužničko ropstvo.
- Trenutno ekonomsko stanje je neodrživo na duži rok, jer imamo situaciju zaduživanja isključivo u korist javne potrošnje i finansiranja neefikasne državne administracije. Izdate garancije i dalje ostaju najveći finansijski rizik. Nažalost, istrajavanje na ovim postulatima vođenja ekonomske politike nas vodi u dužničko ropstvo, rekao je Bojanić u intervjuu za Portal Analitika.
Bojanić kaže da će Pozitivna Crna Gora demokratski uraditi sve da spriječi aktuelnu ekonomsku neoliberalnu politiku.
- Hoćemo da dignemo glas protiv dogmi tzv. neoliberanog koncepta koje su dovele do stvaranja privilegovanih elita, i to ne njihovom poslovnom sposobnošću već isključivo vještačkim monopolima, naveo je Bojanić, koji se zalaže za veće učešće države u privrednim aktivnostima.
- Duboko smo uvjereni da država mora da pokaže veću brigu za domaću privredu. Želja nam je i učinićemo sve što je u našoj moći da se sačuva KAP i njegov nekadašnji reprolanac - Boksiti, Luka Bar i Željeznica, ako postoji realna šansa da u nekom dugoročnom periodu postane profitabilan, kazao je Bojanić.
Inače, aktuelni generalni sekretar Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić je široj javnosti poznat kao nekadašnji direktor NEX Montenegro. Jedan je od čelnika nedavno formiranog Saveza ekonomista Crne Gore. Trenutno obavlja funkciju predsjednika Odbora direktora fonda Aktiva Integra AD.ANALITIKA: Crna Gora će ove godine, tako se procjenjuje, imati nultu stopu ekonomskog rasta. Šta je po Vama, osim evropske krize glavni razlozi evidentne krize u kojoj se našla crnogorska ekonomija?
BOJANIĆ: Današnja nezavidna ekonomska situacija u Crnoj Gori je rezultat pogrešno vođene ekonomske politike u posljednjih dvije decenije. Bezuslovna i ishitrena, nedovoljno promišljena i nekontrolisana privatizacija, potpuna liberalizacija i istrajavanje na slobodnoj trgovini, olako napuštanje industrijskih kapaciteta svega 10,8 odsto učešća u BDP… Jedan od razloga je i zanemarivanje poljoprivrede i šumarstva - ukupno 7,5 odsto u BDP, a oslanjanje na usluge 55 odsto učešća u BDP, pri tom ulažući veoma skromne napore na izgradnji potrebne infrastrukture. Sve nabrojano doveli nas je do situacije da su nam strani investitori jedina nada. Nikako nije dobro kad svoju sudbinu gurnete u tuđe ruke. Znači, poslednjih 23 godine u Crnoj Gori imamo na djelu „Potemkinovu ekonomiju“.
ANALITIKA: No, iz vladajućih stranaka imamo uvjeravanja da se naša ekonomija nalazi na dobrom putu. Koji podaci ukazuju da je u Crnoj Gori na djelu, kako kažete, “Potemkinovu ekonomiju”?
BOJANIĆ: Vidite, od strane kreatora ekonomske politike imamo uporna uvjeravanja da je naša ekonomija na pravom putu, a sa druge strane imamo činjenice koje govore - potpuno suprotno.
Sljedeći podaci to nedvosmisleno potvrđuju. Budžet Crne Gore je u prethodne dvije godine bilježio deficit, a državni dug sa 27,5 odsto BDP-a na kraju 2007. godine, dostiže trenutni nivo od 48 odsto, sa tendencijom brzog rasta do kritičnih 60 procenta. Prisutan je i rapidan rast nivoa garancija koje su u periodu od 2008. godine do kraja januara 2012. godine, porasle sa 2 odsto na 11,2 odsto BDP-a, odnosno ukupne garancije Crne Gore, na kraju januara tekuće godine, iznosile su oko 382,2 miliona eura. Stopa nezaposlenosti je, po podacima MONSTAT-a, u martu 2012. godine dostigla alarmantnih 24,5 odsto (po metodologiji MOR-a) od radno sposobnog stanovništva, pokrivenost uvoza izvozom iznosi je 27,6 odsto, a 1/3 ukupnog broja privrednih društava ima blokirane poslovne račune duže od 30 dana.
ANALITIKA: Nedavno se Crna Gora zadužila još 100 miliona eura kod švajcarske banke, glavnice euroobveznica još nijesu došle na naplatu, dok se nivo duga približio brojci od 50 odsto BDP-a. Prijeti li Crnoj Gori dužničko ropstvo?
BOJANIĆ: Jasno je da je ovakvo stanje neodrživo na duži rok, jer imamo situaciju zaduživanja isključivo u korist javne potrošnje i finansiranja neefikasne državne administracije. Garancije i dalje ostaju najveći finansijski rizik.
Nažalost, istrajavanje na ovim postulatima vođenja ekonomske politike nas zaista vodi u dužničko ropstvo. Pozitivna Crna Gora će biti posvećena nastojanjima da svim demokratskim sredstvima zaustavi takvu pogubnu ekonomsku politiku. Hoćemo da dignemo glas protiv dogmi tzv. neoliberanog koncepta koje su dovele do stvaranja privilegovanih elita, i to ne njihovom poslovnom sposobnošću već isključivo vještačkim monopolima. Čak šta više, i u postupcima otvaranja stečaja njihovih propalih kompanija, nastavlja se sa povlašćenjim položajem. Bojimo se da će i njihove previsoke i ničim opravdane ambicije na kraju doći na naplatu poreskim obveznicima.
ANALITIKA: Šta je po Vama rješenje za izlazak iz ove krize?
BOJANIĆ: Treba nam nova ekonomska politika koja će odbaciti svjesne ili nesvjesne ekonomske zablude, kao na primjer da će privatizacija riješiti probleme nezaposlenosti, da će tržište samo izvršiti najbolju disperziju kapitala, da će segmentacija velikih kompanija doprinijeti boljoj efikasnosti, da će slobodna međunarodna trgovina i ukidanje svih carina doprinijeti razvoju crnogorske privrede i sl. Moramo promovisati pozitivnu ekonomiju, koja će biti zasnovana na znanju i odgovornosti, dobroj organizaciji i efikasnom korišćenju resursa.
ANALITIKA: Znači li to da je Pozitivna u stvari za veće učešće države u privrednim aktivnostima?
BOJANIĆ: Upravo tako. Duboko smo uvjereni da država mora da pokaže veću brigu za domaću privredu. Jedan od prioriteta mora da bude otvaranje novih radnih mjesta koja daju pozitivne multiplikativne ekonomske efekte. Stanje u našoj ekonomiji je jako teško i tu treba raditi puno i promišljeno. Mislimo da nam je slijepo držanje za tzv. koncept neoliberalne ekonomije donijelo velike probleme i ogromnu ekonomsku štetu. To mora da se mijenja. Naravno, treba donijeti mnogo teških odluka, ali ovaj put njihove posledice moraju snositi one političke i ekonomske elite koje su nas dovele do ovakvog stanja, a ne, kao do sada, sav teret krize prebaciti na obične građane. Što prije to prihvatimo veće su nam šanse da preokrenemo stvari u pozitivnom pravcu. Svako odlaganje će nas skuplje koštati, a vrijeme čekanja je odavno prošlo.
ANALITIKA: Jedan od velikih problema crnogorske ekonomije je KAP, budući da aktiviranje garancija prijeti finansijskoj stabilnosti. Kako Pozitivna Crna Gora gleda na problem Kombinata aluminijuma?
BOJANIĆ: Kako je Vlada bila uspješna u spašavanju KAP-a najbolje govore činjenice o trenutnom stanju: umjesto 2.700 zaposlenih od prije tri godine, sada ih je 1.250; poreski obveznici su u protekle četiri godine platili 60 miliona eura za subvencije KAP-u, a trenutni dug za struju je 40 miliona eura; platili smo i 23,4 miliona eura garancija, sve su prilike brzo ćemo još 16,3 miliona. Ukupne garancije za koje je Vlada izdala iznose, sa kamatama, čak 146 miliona eura. Prijete krivičnim prijavama strateškom investitoru, traže raskid ugovora, a oni neće da odu bez uplate od 200 miliona eura, koje su, navodno, investirali. Stidjivo priznaju da ruski CEAK, onaj isti investitor koga je izabrala Vlada, nije ispunio očekivanja i nije se najbolje snašao u krizi.
Kao vrhunac neodgovornosti, ovih dana se plasiraju izjave da bi najbolje bilo da se njemački HGL dogovori sa Rusima o preuzimanju njihovog paketa akcija. A Vladi ostaje „aktivno“ praćenje tog procesa.
Po pitanju KAP-a ponovo se nameću navodne dileme koje treba da zamute sliku i naviknu građane na situaciju da su taoci neuspjele privatizacije. Sjetimo se neiskrene dileme između prodaje Telekoma ili izgradnje (polu)autoputa, prodaje ili zastarijevanje infrastrukture Elektroprivrede, i mnogih drugih. Odavno se pred građane postavlja pitanje - da li se odreći KAP-a ili iz budžeta obezbijediti neophodna sredstva za njegov opstanak? Ako se prisjetimo da smo prodali Telekom, a ostali bez autoputa, da smo prodali veliki dio akcija Elektroprivrede, a nema ulaganja u infrastrukturu i nove energetske kapacitete, onda nemamo nikakvih iluzija da će i ova dilema oko KAP-a ići u tom pravcu, odnosno - djela neće pratiti obećanja.
ANALITIKA: Imate li Vi rješenje za reprolanac KAP – Boksiti –TE; da li država treba i dalje da vještački održava KAP u životu?
BOJANIĆ: Rješenje Pozitivne Crne Gore neće biti dnevnopolitičko jer nemamo hipoteke i obećanja iz prethodnog perioda, pa samim tim ni razlog da zamagljujemo sliku i odlažemo rasplet. Prije svega, učinićemo javnim dosadašnje poslovanje i potpisane ugovore o privatizaciji KAP-a, drugo, angažovaćemo nezavisne domaće i strane stručnjake i analitičare kako bi dobili jasnu i nedvosmislenu sliku o perspektivama i potrebnim sredstvima za modernizaciju prerađivačkih kapaciteta, o neophodnom stabilnom i dugoročnom snabdijevanju električnom energijom, predviđanjima na svjetskom tržištu metala i sl. i treće, donijeti odluku u skladu sa ekspertskim nalazima. Naravno, želja nam je i učinićemo sve što je u našoj moći da se sačuva KAP i njegov nekadašnji reprolanac (Boksiti, Luka Bar i Željeznica) ako postoji realna šansa da u nekom dugoročnom periodu postane profitabilan.
ANALITIKA: U javnosti se stekao utisak da Pozitivna Crna Gora ne gleda blagonaklono na investicije u sektoru energetike, kakav je stav Pozitivne Crne Gore o gradnji novih izvore energije?
BOJANIĆ: Za Pozitivnu Crnu Goru nije pitanje da li graditi nove energetske objekte, već - kako ih graditi! Kod ovih objekata moraju se zadovoljiti socijalni, ekološki i ekonomski aspekti koji moraju biti u interesu svih građana i države Crne Gore, a ne privatnih interesnih grupa.
Da nam se ne ponove Plužine i Pljevlja, odnosno masovno iseljavanje stanovništva tih opština. Nećemo dozvoliti da benefiti tih ulaganja budu samo u korist stranih investitora, a na štetu lokalnog stanovništva. Moramo uvijek ljude staviti ispred profita. Gradnja uz pridržavanje svih socijalnih i ekoloških standarda je rješenje koje predlažemo. Ono jeste skuplje u fazi gradnje, ali je dugoročno neuporedivo isplativije i humanije. To je na kraju krajeva evropski pristup ovoj problematici.
ANALITIKA: Znači li to da ste za gradnju i alternativnih izvora struje koji koriste energiju Sunca, vjetra i biomase?
BOJANIĆ: Upravo tako. Aktelnu državnu energetsku politiku opterećuje nejasna vizija daljeg razvoja energetskog sektora. Jednako značajan je i problem velikog stepena različitih gubitaka električne energije. U skladu sa tim, promovisaćemo gradnju alternativnih izvora energije koji koriste energiju Sunca, vjetra i biomase. Time će se sa jedne strane stvoriti dodatne količine električne energije, a sa druge strane pokrenuti cijela privredna grana koja će obezbijediti otvaranje značajnog broja radnih mjesta.
Na taj način Pozitivna Crna Gora iskazuje brigu prema svom nacionalnom bogatstvu, koje se očituje u prirodnim resursima i ljudskom potencijalu svih njenih građana. U Crnoj Gori za poslednjih 30 godina nije izgrađen nijedan energetski objekat. Vlada definiše energetiku kao stratešku granu naše ekonomije, a niko da pruži jasne odgovore na pitanja šta se dešava za realizijom koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, zašto se država ne zaduži za izgradnju novih energetskih kapaciteta ako to može biti isplativije od koncesija.
ANALITIKA: Kao ekonomista, često ste pominjali poljoprivredu i otvaranje dva kombinata koja bi se bavila poljoprivredom. Kako po Vama povezati turizam i poljoprivredu, kako bi Crna Gora ostvarila neke svoje komparativne prednosti?
BOJANIĆ: Da, govorio sam o tome. Pozitivna Crna Gora želi da osnaži poljoprivredu kao jednu od strateških grana ukupnog privrednog razvoja. Dosadašanja državna politika je samo deklarativno prepoznavala značaj poljoprivrede, ali je činila veoma malo napora da bi ona zaista bila stub stabilnosti ekonomskog i privrednog sistema Crne Gore.
U robnoj razmjeni sa inostranstvom Crna Gora konstantno ostvaruje deficit, a samo deficit poljoprivrednih proizvoda u 2010. godine iznosio je 358 miliona eura, ili 27,1 odsto ukupnog deficita, odnosno uvezli smo 400 miliona a izvezli svega 40 miliona eura. Tokom cijele prošle godine, 2011. domaći poljoprivredni proizvođači su na domaće tržište plasirali proizvoda u vrijednosti 24 miliona eura, dok je uvoz tih proizvoda iznosio oko 250 miliona.
Poljoprivreda i šumarstvo su djelatnosti koje ne treba posmatrati samo sa aspekta kreiranja BDP-a, već i sa aspekta pokretača ruralnog razvoja, razvoja prerađivačke industrije, posebno prehrambene i smanjenja regionalnih razlika.
Oslanjanje na individualne prizvođače, odnosno porodična poljoprivreda gazdinstva, a bez organizovanja krupnih poljoprivrednih kombinata koji bi preuzeli funkciju nosioca poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori, na žalost svih nas, neće donijeti bitne i neophodne promjene u cilju efikasnijeg korišćenja poljoprivrednih resursa. Dosadašnji vid direktne pomoći porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima je bliži socijalnim transferima nego održivoj razvojnoj filozofiji poljoprivredne proizvodnje.
Pozitivna Crna Gora razvoj poljoprivrede vidi u formiranju najmanje dva dobro organizovana, stručno i profesionalno vođena poljoprivredna kombinata, jedan lociran u centralnom dijelu Crne Gore, sa prioritetno ratarskom proizvodnjom i drugi u sjevernoj regiji, sa prioritetom u proizvodnji i preradi stočarskih proizvoda. Novac, obradive površine, pašnjake i ostale resurse obezbijediti kroz javno-privatno partnerstvo, uz punu podršku i saradnju lokalnih zajednica.
ANALITIKA: To znači povezivanje primarne proizvodnje sa trgovinom?
BOJANIĆ: Tako je. Primarna proizvodnja bi bila povezana s preradom i trgovinom, a finansiranje i planiranje prozvodnje, uvođenje standarda i novih tehnologija daleko efikasniji nego danas. Samo od naše sposobnosti i organizacije zavisi da li će stranci uživati u crnogorskim poljoprivrednim proizvodima jedino za vrijeme boravka u Crnoj Gori, ili će naše proizvode moći kupiti u supermarketima u njihovim domicilnim zemljama. Ono što hrabri je da kvalitet tih proizvoda nikada nije bio sporan.
Predrag ZEČEVIĆ
