Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Ivan Saveljić bio je govornik na ovom skupu na panelu dva: Trgovina i investicije u jugoistočnoj Evropi: poslovne mogućnosti za podršku spajanju tržišta.
Skup je otvorio Klaudio Roti, predsjednik italijanske asocijacije za spoljnu trgovinu i potpredsjednik Komore Milana. O krizi Eurozone i Euromed oblasti govorili su na prvom panelu Pietro Celi, generalni direktor za politiku internacionalizacije u Ministarstvu ekonomskog razvoja Italije, Stefano Azali, generalni sekretar Instituta za promociju arbitraže i medijacije Mediterana, Sandro Pettinato, generalni sekretar Komore Milana i Karlo Seki, potpredsjednik Instituta za političke studije.
Panel dva je za govornike imao visoke predstavnike Komora i Agencija za promociju investicija zemalja Balkana.
Na panelu tri su predstavljeni projekti koje finansira Ministarstvo ekonomskog razvoja Italije iz programa pomoći: Regionalni programi za razvoj ekonomske saradnje. Pojedinačni projekti čije aktivnosti počinju tokom narednog mjeseca, a u kojima je i Privredna komora Crne Gore su: Nova regionalna platforma za podršku ekonomskom razvoju jugoistočne Evrope i Poslovne mogućnosti i komercijalna interakcija kao podrška integraciji tržišta jugoistočne Evrope.
Na B2B i informacionom skupu predstavnici Komore će u posebnom bloku predstaviti ekonomske potencijale i investicione mogućnosti naše zemlje. Izvodi iz izlaganja potpredsjednika Saveljića: Prije svega, dozvolite mi da naglasim jasnu namjeru Privredne komore Crne Gore da pruži svoj doprinos obećavajućoj inicijativi komore Milana koja se odnosi na podršku sektoru za mala i srednja preduzeća, kao ključnom sektoru ekonomija u razvoju.
Vlada i poslovni lideri koji prepoznaju ulogu malih i srednjih preduzeća u održivom razvoju znaju da su privredi potrebne informacije, analize i empirijska tehnička stručnost koja, uz snažan tehnološki napredak, pruža mogućnost rasta zemljama u razvoju. Ovu činjenicu potkrepljuju primjeri iz italijanske dugogodišnje tradicije u oblasti malih preduzeća, koja se odlikuje praktičnim preduzetničkim znanjem i bogatim intelektualnim i regulatornim prostorom kao osnovom uspjeha.
S druge strane, Crna Gora je izgradila stabilan regulatorni temelj za razvoj malih i srednjih preduzeća. Crnogorska Vlada učinila je konkretne korake za stvaranje povoljnije investicione klime, koja uključuje niske troškove poslovanja i mogućnost osnivanja preduzeća za vrlo kratko vrijeme. Vlada je formirala biznis zone sa pristupom kvalitetnom prostoru i potrebnim komunalnim službama i centralnim servisima. Strani investitori imaju isti tretman kao i domaći. Oni dobijaju garancije da ne može doći do eksproprijacije i mogu slobodno prenositi dobit od dividendi, prodati ili likvidirati ukupna ili dio svojih ulaganja, licencu, itd. U poslednje vrijeme povećan je i obim programa podrške iz budžeta usmjerenih na olakšavanje aktivnosti koje doprinose otvaranju novih radnih mjesta.
S obzirom da većini malih preduzeća nedostaje upravljačka stručnost ili sposobnost finansijskog izvještavanja koje je potrebno investitorima kako bi donosili stabilne odluke, Privredna komora pruža tehničku pomoć I obuke za preduzetnike sa jakim potencijalom. Postoji prostor za nadogradnjuitalijanskog učešća u ovom procesu, jer je Italija naš prvi susjed sa mrežom malih preduzeća i tradicijom dugom koliko i njihova ekonomija.
Nova partnerstva su potrebna da bi se izgradila investiciona perspektiva za međunarodne finansijere i obezbijedilo finansiranje mnogih održivih malih i srednjih preduzeća.
Naša preduzeća, u poređenju sa italijanskim i onima iz drugih OECD zemalja kaskaju prilično u smislu znanja, vještina i nivoa pristupa I sposobnosti da iskoriste moderne tehnologije. Ipak, imamo jaku anti-inflatornu ekonomsku klimu, euro kao domaću valutu što je pogodno za izbjegavanje oštre deprecijacije vrijednosti valute, značajan porast povjerenja i izbalansirana kolebanja BDP-a. Ipak, želim da istaknem da su visoke kamatne stope i dalje veliki problem, pa mala i srednja preduzeća još uvijek teško dolaze do finansijskih sredstava.
Kao rezultat toga, prosječan rast našeg sektora za mala i srednja preduzeća bio je skromniji s obzirom na crnogorske ekonomske potencijale i njegove potrebe. Sada je izazov pred vladama, preduzećima, investitorima i razvojnom zajednicom da istražuju partnerstva i rješenja koja će omogućiti sektoru za mala i srednja preduzeća da u potpunosti ostvari svoj potencijal kao pokretač održivog razvoja. Naglasak će biti na učenju preduzeća da djeluju za sebe, umjesto da čekaju da se nešto uradi za njih.
Italija takođe ima bogato iskustvo u izgradnji klastera za mala i srednja preduzeća u određenim industrijama i to mi sa Balkana trebamo koristiti.
Umjesto obavljanja svog ukupnog poslovanja unutar zemlje, velika preduzeća koristiće spoljne saradnike ili smanjiti funkcije koje nisu direktno povezane sa njihovom osnovnom ekspertizom. Postoje brojne mogućnosti za ovu vrstu poslovnih usluga u Crnoj Gori. Međutim, dizajn njihovih proizvoda je s vremena na vrijeme zastario, te u brojnim slučajevima oni proizvode uz pomoć neefikasnih metoda i zastarjelih alata. Da bi se borili sa konkurencijom koja je iz dana u dan veća, ova preduzeća će trebati podršku u oblasti prenosa tehnologija, dizajna, menadžmenta I obrazovanja.
Na temelju najboljih međunarodnih praksi, Privredna komora Crne Gore poziva na podizanje kvaliteta proizvoda i povećanje kapaciteta za inovacije i tehnologiju kod malih preduzeća kroz saradnju sa univerzitetima, uvođenje novih finansijskih insrumenata i modernih tehnika upravljanja. Partnerstvo sa stranim kompanijama je od izuzetnog značaja, uključujući razmjenu iskustava, stvaranje sinergije između tijela koja promovišu malo i srednje preduzetništvo, podsticanje saradnje između institucija, eksploataciju neiskorišćenih resursa i njihovo usmjeravanje na oblasti u kojima su potrebni.
