On je kazao da ova nagrada ne pripada samo Institutu, već da predstavlja nagradu za sve zdravstvene radnike u Crnoj Gori koji su je zaslužili svojim požrtvovanjem, trudom i danonoćnim radom.
- Nažalost, nagrada dolazi u trenutku kada se suočavamo sa još većim izazovom i povećanim obolijevanjem u mnogim opštinama. U situaciji kada je neizvjesno kretanje infekcije ne samo u našoj populaciji nego i u svijetu, pošto se radi o pandemiji koja nas svakoga dana sve više iznenađuje, nagrada predstavlja dodatni podsticaj da radimo još više i još bolje - rekao je Mugoša.
On je kazao da će u narednim danima ovaj zadatak biti značajno izazovniji „jer većina ljekara od januara živi jedan dugački dan u kojem skoro da ne odlaze kući i ne viđaju svoje porodice“.
Došlo je vrijeme da se pokaže znanje
IJZ se sastoji od nekoliko centara koji se bave različitim oblastima kontrole i prevencije zdravlja nacije. Ipak, u aktuelnoj situaciji, Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti je u prvom planu. Na pitanje da li je pomislio da se epidemiolozi zapravo cio život pripremaju za situacije za koje se nadaju da do njih neće doći, Mugoša je odgovorio da je to tako i da su se iskreno nadali da nikada neće učestvovati u rješavanju neke od njih.
- Kod pandemija ne važi pravilo da je onaj ko je vidio jednu pandemiju – vidio sve, jer nažalost ne postoji model niti jedno rješenje koje je isto za sve države i nacije. U svakom slučaju, nema težeg vremena za epidemiologa od ovog današnjeg. Dani su dugi i isti. Rad ne prestaje i sve ga je više. Napori koji se ulažu su nadljudski. Ali to nije samo sudbina epidemiologa. Radi se i o čitavom nizu drugih službi koje zajedno sa epidemiolozima nastupaju i rade pokušavajući da ugase plamen obolijevanja. I na to se ne smije zaboraviti – naglasio je dr Mugoša.
Što je uloga Instituta?
Institut je sam po sebi jako specifična ustanova koja odavno nije samo obična zdravstvena ustanova.
- On je naučno nastavna baza dva Univerziteta, prva akreditovana naučno-istraživačka ustanova u zdravstvenom sistemu, on je i dijagnostički centar kao i logistički ali i dio prvog centra izvrsnosti Ministarstva nauke čija je okosnica bio Univerzitet Crne Gore i Elektrotehnički fakultet, dok je danas dio jednog od novih uspostavljenih centara izvrsnosti, koji pored Instituta za javno zdravlje okuplja i Univerzitet Donja Gorica sa nizom kredibilnih partnerskih organizacija - objašnjava on.
Naglašava da je uloga Instituta šarolika i doseže daleko izvan uskog zdravstvenog ili javnozdravstvenog segmenta. Mugoša je objasnio da IJZ prati, predlaže, projektuje, predviđa, sprovodi, analizira ali i implementira ključne elemente javnozdravstvenih politika a da je uz to sve važan i rad na terenu, edukacija, prosvjećivanje, dijagnostika ali i laboratorijska obrada ne samo humanih uzoraka i ne samo iz oblasti mikrobiologije već i sanitarne hemije i tokslikologije.
- Količina rada i posla zavisi od situacije i vremena, nekada i trenutka jer mi moramo biti kadri na vrijeme prepoznati i reagovati ali isto tako poput maratonca izdržati i duge trke i velike napore - rekao je Mugoša.
S obzirom na to da prate zdravlje nacije, do epidemije je u Crnoj Gori najviše oboljelih od kardiovaskularnih problema, a od zaraznih su u vrhu one koje imaju sezonski karakter - grip i varičela, te da je sve manje crijevnih bolesti, zbog povećanog standrada bezbjednosti hrane. U Crnoj Gori su karakterističnije nezarazne bolesti. Dr Mugoša to objašnjava ovako:
- Kada se radi o obolijevanju u Crnoj Gori ono je do korone jasno pokazivalo tzv. epidemiološku tranziciju koja je fenomen karakterističan za ekonomije u razvoju, a to je da se obolijevanje posljednjih decenija sa terena zaraznih polako prebacuje na nezarazne bolesti što je posljedica izmjene stilova života li i boljeg životnog standarda - smatra on.
Kada se radi o zaraznim bolestima njih karakteriše izražena sezonalnost.
- Na godišnjim nivoima uočava se ritam u kojem se smjenjuju pojedinačno gledano grip i druge respiratorne infekcije, te varičela. Zatim slijede crijevne zarazne bolesti kojih u apsolutnim brojevima iz godine u godinu ima sve manje što je posljedica dobrog sistema bezbjednosti hrane - ističe dr Mugoša.
Među nezaraznim bolestima dominiraju bolesti srca i krvnih sudova ali i maligniteti.
- To je sve posljedica nezdravih stilova života i uopšte uzev modernog življenja. Tu vidim ključne probleme zdravlja Crnogoraca ali i veliki izazov koji će se jako izazovno prevazići - istakao je on.
Broj oboljelih će rasti, distanca i higijena su jedino oružje koje imamo
- Svima je jasno da će broj oboljelih rasti još neko vrijeme a više je razloga za to. Ponajviše zbog činjenice da su oboljeli koji su prvi otkrivani imali ogroman broj kontakata te da očigledno imamo dosta asimptomatskih i neprepoznatih slučajeva u zajednici, koji su sposobni da bez pridržavanja mjera bolest dalje šire u zajednici, odgovorio je dr Mugoša na pitanje kakva je epidemiološka procjena narednog perioda.
Institut očekuje da mjere, koje su ovog puta ciljane i fokusirane na žarišta daju efekat, kako bi se na taj način suzbilo obolijevanje na onim mjestima na kojima i nastaje, štiteći ostale opštine i teritorije.
- Nadamo se da će se građani uvijek i svuda pridržavati propisanih mjera i preporuka - rekao je dr Mugoša.
Prema njegovim riječima situacija sa novim korona virusom je sama po sebi zbunjujuća.
- Bezbroj puta nas je ovaj virus iznenadio, zbunio, uplašio... i što je najgore i dalje nastavlja to da radi – rekao je on.
Komentarišući često zbunjujuće podatke, procente smrtnosti i obolijevanja u poređenju sa drugim zemljama, dr Mugoša je istakao da je Institut od samog starta o obolijevanju izvještavao javno i transparentno.
- Objavljujući podatke onako kako su oni postajali dostupni medicinskoj zajednici i na tome ćemo nastaviti da insistiramo, jer samo takav stav predstavlja temelj za dalju izgradnju partnerskih odnosa sa svim građanima Crne Gore - rekao je on.
On je kazao da bi mnogi da ospore neke stvari ali i rad Instituta „ali imamo veliku podršku prije svega građana i samo otvorenošću možemo dokazati i po ko zna koji put ponoviti da smo servis na usluzi našim građanima.“
IJZ preporučuje NKT-u mjere koje bi trebalo preduzeti u cilju sprečavanja širenja epidemije. Na pitanje da li se može očekivati da one postanu strože, dr Mugša je odgovorio:
- Nažalost sa novim korona virusom ništa se ne može isključiti. Ako obolijevanje i nažalost umiranje porastu toliko da zaprijete da ugroze funkcionisanje države mejre će morati biti drastičnije na dobrobit svih nas.
On je kazao da je situacija „bez ikakvog ublažavanja jako prijeteća posebno u određenim opštinama“.
- Prijeteća je i činjenica da postoje problemi sa sprovođenjem mjera kao i sa percepcijom opasnosti od novog korona virusa koji javnost nažalost ne doživljava kao neposrednu opasnost. E tu je ključ i uspjeha i neuspjeha – istakao je on.
Na kraju je apelovao da se treba pridržavati mjera na kojima epidemiolozi insistraju.
- Distanca fizička i socijalna, higijena ruku i prostora, te nošenje maski u skladu sa mjerama može se očekivati uspješna kontrola širenja infekcije. Moramo poštovati donešene mjere jer drugog oružja protiv ovog virusa nemamo - ponovio je apel dr Mugoša.
