Poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je krajem novembra istekao zakonski rok za dostavljanje Skupštini Prijedloga budžeta za narednu godinu. Damjanović smatra da je cilj izvršne vlasti da maksimalno skrati rokove za raspravu o tom dokumentu kako bi uoči praznika - što „laganije“ uz podršku parlamentarne većine - budžet bio usvojen.
- Koliko me sjećanje služi ovo se prvi put dešava u novije vrijeme, što dovoljno govori o alarmantnoj situaciji u oblasti javnih finansija i problemima sa kojima se suočava nova Vlada. Bez obzira na nemušto obrazloženje da je došlo do reorganizacije ministarstava u novoj Vladi i da je potrebno tehnički usaglasiti Predlog budžeta koji je, po riječima bivšeg predsjednika Igora Lukšića uradila bivša Vlada, ipak se ne radi o tehničkim korekcijama već o problematičnim makroekonomskim projekcijama na kojima je koncipiran budžet, kazao je Damjanović.
ANALITIKA: Prijedlog Budžeta bi sjutra trebalo da bude razmatran na Vladi. Da li ima kašnjenja kada su u pitanju rokovi za usvajanje tog veoma bitnog dokumenta?
DAMJANOVIĆ: Zakonski rok za dostavljanje Predloga budžeta za 2013.g. je istekao još 30. novembra, a isti niti je dostavljen Skupštini, niti je još razmatran na Vladi! Koliko me sjećanje služi, ovo se prvi put dešava u novije vrijeme, što dovoljno govori o alarmantnoj situaciji u oblasti javnih finansija i problemima sa kojima se suočava nova Vlada. Bez obzira na nemušto obrazloženje da je došlo do reorganizacije ministarstava u novoj Vladi i da je potrebno tehnički usaglasiti Prijedlog budžeta koji je, po riječima bivšeg predsjednika Igora Lukšića uradila bivša Vlada, ipak se ne radi o tehničkim korekcijama već o problematičnim makroekonomskim projekcijama na kojima je koncipiran budžet.
Očigledno postoji želja u izvršnoj vlasti da se isti u „zadnji minut“ dostavi Skupštini kako bi u što kraćoj raspravi, uoči praznika, što „laganije“ uz podršku parlamentarne većine i bio usvojen. Zbog svega, bar što se tiče SNP-a, tražićemo da se rasprava o budžetu ni pod kojim uslovima ne skraćuje, da bi javnost mogla u potpunosti da sagleda kako nova Vlada planira da vodi ekonomiju ove zemlje u narednoj godini.
ANALITIKA: Da li će suštinski predlog budžeta opredijeliti Vladinu politiku u narednoj godini i da li očekujete socijalni ili razvojni budžet?
DAMJANOVIĆ: Ogroman javni sektor i visok nivo javne potrošnje ukazuju da je predlog budžeta ključni indikator u kom smjeru će se voditi ekonomska politika ove zemlje naredne godine, i ne samo naredne, kao i da se kroz prijedlog budžeta mogu sagledati strateška opredjeljenja nove Vlade u nekoliko ključnih oblasti, poput energetike, saobraćaja, rješavanja problema u KAP-u i sl. Da li će budžet imati jaču socijalnu ili razvojnu komponentu ostaje da se vidi, kada se i poslanici i javnost, a izgleda i pojedini ministri, upoznaju sa istim.
Sigurno je samo da će javne finansije i naredne godine biti u velikom minusu, za koji, izgleda, nema političke volje ni kod ove Vlade da se sanira, sem novim zaduživanjem koje će dovesti do toga da već naredne godine probijemo i „magičnu“ granicu od dvije milijarde eura javnog duga. Zato je veoma bitno da se predsjednik Vlade izjasni po pitanju sudbine nacrta novog sistemskog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji je uradila radna grupa na čelu sa dosadašnjim ministrom Katnićem i koji se ovih dana nalazi na javnoj raspravi. Taj Nacrt je predloženim rješenjima pokušao da zaustavi dalje nekontrolisano zaduživanje ove države i ograniči pa i sankcioniše samovolju bilo koje izvršne vlasti u oblasti neumjerenog i problematičnog izdavanja garancija kao i fiskalne nediscipline.
Očekujem da, uprkos glasinama da je predsjednik Vlade ljut na ovaj zakonski projekat jer ne želi da mu se „vežu ruke“, ova Vlada kontinuiteta dostavi sistemski zakon Skupštini i da se njegovim, što hitnijim donošenjem, konačno povede ozbiljna i odgovorna politika javnih finansija.
ANALITIKA: Da li je, po Vama, realna najava premijera Mila Đukanovića o otvaranju 40 hiljada novih radnih mjesta?
DAMJANOVIĆ: Predsjednik Vlade se korigovao naknadno u Skupštini da nije mislio na „nova radna mjesta“ već na 40.000 zapošljenih, što je ipak razlika koju nije stigao da pojasni na sjednici. Jasno je da su to dvije kategorije i da se u varijanti kada godišnje imamo i do 5.000 novih penzionera, za četiri godine, pod pretpostavkom da se postojeća mjesta ne ukidaju, samo po tom osnovu može zaposliti polovina od predizbornog obećanja g-dina Đukanovića.
Uz moguće otpuštanje „nepodobnih“, prije svega u javnom sektoru i zapošljavanje na novim strateškim projektima koja je obećala nova Vlada - eto matematike za 40 000. Šalu na stranu, u situaciji kada imamo višak administracije u javnom sektoru, a vrlo neizvjestan status zaposlenih u nekim preduzećima koja su pred stečajem ili u stečaju, uključujući i KAP, smatram da se umjesto nastavka predizborne retorike Vlada Crne Gore mora suštinski okrenuti stvaranju sistemskih mjera za očuvanje i rast zaposlenosti.
ANALITIKA: Na koji način?
DAMJANOVIĆ: Prije svega, da se, osim prizivanja stranih direktnih investicija i čekanja na velike kapitalne projekte, država okrene proizvodnom sektoru, ulaganju i podršci malom i srednjem biznisu, ali i da se kroz dijalog sa vlasnicima krupnog kapitala kojih je ne mali broj u Crnoj Gori, nađe model da se taj njihov kapital stavi u službu rasta domaće privrede, umjesto u službu jačanja finansijskog sektora, naročito stranih banaka, odnosno njihovih sefova i trezora.
ANALITIKA: Da se vratimo malo na političku situaciju u Crnoj Gori. Kakav očekujete rasplet političke situacije u Nikšiću, imajući u vidu sadašnju pat poziciju? Podsjetiću vas da nova sjednica SO još uvijek nije ni zakazana.
DAMJANOVIĆ: Očekujem da se u nastavku konstitutivne sjednice završi postupak izbora predsjednika SO, odnosno ponavljanje glasanja zbog izraženih sumnji u regularnost glasanja, što će zavisiti, kako od čina dolaska na nastavak sjednice odbornika Đurovića, tako i od odgovornosti svih ostalih partija da se završi proces konstituisanja nove vlasti. Iako zakon ne propisuje rokove za konstituisanje opštinske vlasti, ne bi bilo dobro, zbog građana Nikšića i potreba Opštine, da se ta činjenica koristi kao alibi bilo kome za odugovlačenje procesa. Prije neki dan izabrana je i nova Vlada na bazi volje građana Crne Gore, pa bi bilo odgovorno da se izabere i nova opštinska vlast na bazi volje građana Nikšića.
ANALITIKA: Kako gledate na ponudu DPS-a za organizovanjem izbora u Andrijevici ali i u Nikšiću?
DAMJANOVIĆ: Nije problem organizovati izbore, ali je problem da li oni imaju smisla ako ne oslikavaju volju onih koji biraju. Što se tiče Andrijevice - stvari su jasne . Potrebno je samo, od strane Vlade, ispoštovati odluku najviših sudova ove države, koji su jasno presudili da su opštinsku vlast putem „hotelskog puča“ uzurpirala lica koja se lažno predstavljaju kao nosioci najviših funkcija u Andrijevici, potpisuju dokumenta, čak i zadužuju Opštinu sa milionima novih dugova.
Dakle, trenutna „vlast“ u Andrijevici je nelegalna i protiv nosilaca te vlasti su, kako je i javno objavljeno, podnijete krivične prijave za koje očekujem da ih nadležni organi razmotre i o istima se izjasne.
U Nikšiću je drugačija pravna situacija, mada sa istim ciljem pokušaja poništenja volje građana, tako da treba učiniti dodatni napor da se konstituiše vlast, i zato su čudni pozivi nekih opozicionih lidera koji pozivaju na nove izbore u Nikšiću, čak nude i predizborne koalicije, a što se „slučajno“ poklapa i sa pozivima DPS da se ide na nove izbore u Nikšiću.
ANALITIKA: U kojoj je mjeri i opozicija odgovorna za neuspjeh u formiranju lokalne vlasti u Nikšiću, imajući u vidu gotovo pedesetodnevno neuspješno pregovaranje, međusobne optužbe, kao i nesaglasnost o čelnim funkcijama u tom gradu?
DAMJANOVIĆ: Odgovornost svakako postoji kod jednog broja subjekata i o njoj će jedini mjerodavan sud dati građani Nikšića kada i ako za to dođe vrijeme. Što se tiče SNP, i građani Nikšića i čitava crnogorska javnost su imali priliku da procijene da li su opštinski odbor SNP u Nikšiću i odbornici SNP u nikšićkoj Skupštini bilo kojim potezom ili aktivnošću doprijenijeli ovakvom raspletu, a mišljenja sam da je SNP u Nikšiću učinila sve što je mogla i morala da se vlast formira brzo i u skladu sa izbornom voljom Nikšićana.
Zbog trenutnog izbornog rezultata SNP nije bila u situaciji da dominantno vodi proces formiranja nove vlasti u Nikšiću, a da je imala prilike, siguran sam da bi - kao i u slučaju Herceg Novog i Pljevalja - bila sačuvana izborna volja građana i formirana nova vlast u Nikšiću.
ANALITIKA: Da li je saradnja SNP-a i Pozitivne u Nikšiću uvod u neku stratešku saradnju na državnom nivou?
DAMJANOVIĆ: Brz politički dogovor u cilju formiranja vlasti u Nikšiću je bio odraz odgovornosti SNP-a da se proces ne odugovlači i ne može se tretirati kao uvod u stratešku saradnju. Kompromis koji je napravljen u odnosu na prvobitne političke principe koje je ponudila Pozitivna Crna Gora doveli su do novih zajedničkih principa koje su prihvatili i ostali subjekti.
Na pitanjima koja smo i potencirali u kampanji - poput uspostavljanja društva socijalne pravde u Crnoj Gori, promjene poreske politike i slamanja veoma visokog nivoa „sive“ ekonomije, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i rješavanja otvorenih identitetskih pitanja, odnosno pitanja ljudskih prava - spremni smo na stratešku saradnju sa svima kojima su bliski naši programski principi, kao i na projektnu saradnju u Skupštini u dijelu zakonodavne inicijative.
ANALITIKA: Kako gledate na pozicioniranje SNP-a u postizbornom periodu, išli ste logikom neuslovljavanja opozicionih kolega?
DAMJANOVIĆ: SNP je ostvarila lošiji izborni rezultat u odnosu na njenu objektivnu snagu koju ima i na državnom i na lokalnom nivou, ali je taj rezultat mnogo bolji nego što su priželjkivali svi oni subjekti iz vlasti i opozicije koje je u kampanji vodila mržnja prema SNP-u i želja da nestanemo sa političke mape.
Veoma bitna činjenica je da samostalnim izlaskom na izbore nijesmo, poput nekih, stvarali političko – finansijske obaveze prema pojedinim centrima moći u zemlji i inostranstvu, već smo jedinu obavezu stvorili prema 40.131 biraču koji su nam dali podršku. Naša kampanja je bila jedina primjerena ekonomskom i socijalnom trenutku, uzevši u obzir sve ostale partije ili koalicije, računajući i u odnosu na broj mandata u Skupštini i u odnosu na broj osvojenih glasova.
Ovo napominjem jer će SNP insistirati da se u skladu sa zakonom javno i precizno utvrdi na koji način su pojedini subjekti prihodovali stotine hiljada i milione eura za kampanju, kao i gdje su i kako su taj ogroman novac utrošili. Iako sa manjim brojem poslanika u ovom sazivu Skupštine, pokazaćemo i dokazaćemo da će vraćanje političke snage SNP, koje je neminovno u narednom periodu, stvarati uslove za suštinske političko – ekonomske promjene koje su neophodne da bi Crna Gora išla naprijed, jer tih promjena nema, a protekli izbori su to samo potvrdili, bez jake i stabilne Socijalističke narodne partije.
Nenad ZEČEVIĆ
