Iako smo u trenutku kada namirnice plaćamo na blagajni supermarketa uvjereni da trebamo sve artikle koji se nalaze u kolicima – u stvarnosti to često nije slučaj. Tako nekada zbog isteka roka trajanja robe ili nemogućnosti da sve konzumiramo – hranu bacamo, a samim time bacamo i novac. Možda se to na dnevnom i nedjeljnom nivou čini bezazlenim, no ako se zamislimo da se na godišnjem nivou tako može baciti vrijednost manjeg televizora, vrijeme je da nešto promijenimo.
Supermarketi su nevjerojatno vješti u promociji i marketingu svojih proizvoda. To je i normalno, s obzirom na veliku konkurenciju na tržištu. Trikovi su razni, od strateškog pozicioniranja pojedinih namirnica na važne punktove do isticanja cijena individualnih artikala iako se prodaju u grupi i puštanja polagane muzike koja nas podsvjesno tjera da hodamo sporije i – vidom pokrijemo veće područje.
Snalaženje u lavirintu
Moderne supermarkete odlikuje veličina i prostranost i oni su zapravo nastavak koncepta razvijanog u 30-im, 40-im i 50-im godinama prošlog vijeka u Sjedinjenim Američkim Državama. Samim time osiguravaju doslovno mjesta za nevjerojatnu širinu proizvoda i velike mogućnosti izbora. Izbor robe je često toliko velik da postoje istraživanja koja govore o problemima s kojima se suočavaju potrošači danas. Tako je u studiji iz 2004. godine psiholog Arik Sigman ustvrdio da u pogledu odabira namirnica "ljudi danas moraju donijeti više odluka u jednom danu nego što je to morao učiniti pećinski čovjek za cijelog svog života". No, iako su naizgled prostrani i veliki, moderni supermarketi i njihov prostor su organizovani impresivnom preciznošću i raspored elemenata u njima ima za cilj usredsrediti vašu pažnju na tačno određene dijelove trgovine.
Razmještaj proizvoda
Neke trgovine su snalažljive u usporavanju trajanja pojedinačne kupovine te tako periodički razmještaju artikle na druge pozicije unutar trgovine. U prijevodu to znači da će nama, kupcima, trebati više vremena za navigaciju kroz trgovinu što naposljetku povećava mogućnost da potrošimo više novca i pregledamo što veći dio ponude.
Pozicioniranje proizvoda na sniženju
U pravilu svaki supermarket ima jedan ili dva centralna hodnika/prolaza kroz koji ljudi najčešće prolaze. Trgovački lanci svjesno organizuju prostor na taj način i upravo u tim velikim prolazima postavljaju akcije i posebne ponude. No često se i u tom slučaju radi o svojevrsnoj manipulaciji jer kada pogledamo ponude koje se skrivaju iza krilatice "kupi jedan – drugi dobiješ besplatno" vrijedi uzeti kalkulator u ruke i razmisliti koliko vam se taj popust isplati. Ako se npr. radi o proizvodu koji je lako kvarljiv, a inače imate potrebu konzumirati recimo samo jedan komad istog proizvoda – na kraju ste na gubitku jer ste povećali svoju potrošnju s izdatkom koji vam zapravo ne treba. Budite svjesni i težine proizvoda prije što ga uporedite s konkurentskim proizvodom. Često 'popularniji' artikal ima težinu od npr. 400 grama za cijenu koja je veća od cijene konkurentskog proizvoda koji nudi veću težinu i jednaku kvalitetu za manju cijenu.
Udaljenost osnovnih živežnih namirnica
Posebna zanimljivost je i sljedeća – često su osnovne životne namirnice kao što su hljeb, brašno i mlijeko - koje najveći broj ljudi najčešće kupuje – smještene u drugoj polovini dućana, tako da na putu do njih morate proći dosta drugih artikala.
Pakovanja povrća i voća
Još jedan od trikova koje supermarketi imaju u rukavu je odjel s voćem i povrćem. Nije slučajnost da su voće i povrće prva stvar na koju naletite pri ulasku u supermarket. Prekrasne boje i mirisi, te naizgled obilna ponuda djeluju na potrošača na način da ga pozivaju da uzme, da kupi barem malo. Kada već počnemo stavljati voće i povrće u vrećice, tu dolazimo i do najvažnijeg trenutka. Vjerojatno ste se više puta našli u situaciji da ste krivo procijenili koliko vam voća i 'zeleniša' treba te ste kupili previše. To je jedna od stvari na koje marketi i računaju te u pravilu preferiraju prodaju voća i povrća na način da kupac sam uzima i procjenjuje koliko mu treba. Zašto? Jednostavno - na taj način kupujemo više i trošimo više nego li bi trošili na način da kupujemo pojedinačne artikle ili unaprijed standardizirane pakete voća i povrća. Naravno da ovo ne funkcioniše sa svim vrstama voća i povrća ali za većinu funkcioniše..
Svježi hljeb, žitarice i smrznuta hrana
Mislite da je 'pozivajući' miris kruha i svježe pečenih poslastica slučajan? Naravno, nije. Hljeb bi se uredno mogao peći u prostoriji odvojenoj od prodajnog prostora no, na taj način, potrošači ne bi mogli biti privučeni mirisom svježe pečenog hljeba. Trik koji u svojoj osnovi nije ništa revolucionarno ali u praksi - djeluje. Takođe, dio sa žitaricama i pahuljicama nije slučajno prepun jarkih boja koje za zadatak imaju privući djecu, kao svoje ciljane potrošače. Na kraju cijele priče obično se nalazi i dio sa smrznutom hranom. Ako ste se ikada zapitali zašto je dio sa smrznutom hranom organizovan pomalo konfuzno tako da morate pregledavati svaki hladnjak zasebno, odgovor leži upravo u činjenici da gotovo svaki put u pregledavanju naiđete na sladoled ili brojne druge artikle na sniženju.
Šećer za kraj
Na prilazu blagajnama se nalaze čokoladice, sitnice i žvake koje su sve redom, naizgled jeftine. Žvake nam uvijek dobro dođu, zar ne?
(24sata.hr)
