Međunarodni ansambl Balkan 8 predstaviće se kotorskoj publici 28. aprila koncertom koji obećava jedinstveno muzičko putovanje kroz bogatstvo balkanskih melodija, obogaćeno tradicijama iz različitih krajeva svijeta – od istočnjačkih motiva do mediteranskih, orijentalnih i slavenskih tonova.
Umjetnički rukovodilac ansambla, laureat takmičenja Čajkovski, nekadašnji vođa violončela Crnogorskog simfonijskog orkestra, Dmitrij Prokofjev, za Portal Analitika otkriva specifičnosti ovog ansambla i muzike koju sviraju, ali i šta sve publika može očekivati na predstojećem koncertu.
Balkanska tema može može zvučati kao Mocartova
„Ansambl Balkan 8 nikada nije imao za cilj da ostane unutar granica jednog stila ili žanra. Naravno, klasična muzika je u osnovi svega, jer su svi članovi ansambla školovani klasični muzičari. Ali, odlučili smo da se ne ograničavamo i da sviramo ono što zaista volimo – muziku koja može zvučati svježe i ukusno u našem neobičnom sastavu“, ističe Prokofjev.
Sagovornik Analitike pojašnjava da ansambl koristi balkanske melodije kao temelj, ali ih transformiše kroz različite muzičke stilove.
„Balkanske melodije filtriramo kroz različite muzičke prizme i rezultat je često fascinantan: poznata balkanska tema može iznenada zvučati kao Mocart ili Brams, a ponekad kao džez ili meditativna muzika Istoka“, navodi on.
Izazovi umjetničkog vođstva
Iz pozicije umjetničkog direktora anasambla, Prokofjev priznaje da je najteži zadatak upravo onaj koji se odvija “iza reflektora”.
„Danas, zahvaljujući modernoj tehnologiji, prilično je lako okupiti bilo kakav projekat. Pravi izazov je odlučiti šta tačno izvoditi i kako to predstaviti“, naglašava on.
Stvaranje autentičnog repertoara, kaže, zahtijeva posvećenost, ali donosi i radost inovacije.
„Stvaranje sopstvenog repertoara je proces koji ne prestaje i vjerovatno je najteži dio svega. Veliki dio našeg programa čine naše autentične interpretacije. Naravno, uvodimo i brojne druge inovacije, ne samo muzičke, već i vizuelne, zahvaljujući sjajnom timu muzičara i menadžera koji se ne boje da eksperimentišu“, kaže Prokofjev.
Prvi koncerti u Crnoj Gori
Ističe da su prošlogodišnji koncerti na Luštici, Cetinju i u Podgorici bili snažno iskustvo za ovaj ansambl.
„Topla i emotivna reakcija publike na prvim koncertima dala nam je osjećaj odgovornosti da nastavimo da se razvijamo“, navodi Prokofjev.
Ova iskustva dodatno su ih, kaže, podstakla da svaki koncert iznova oblikuju kao novo muzičko putovanje.
„Nadam se da ćemo se stalno mijenjati i da će svaki koncert donijeti nešto novo i neočekivano našim slušaocima“,naglašava Prokofjev.
U Kotoru mnogo više od poznatih nota
Repertoar koncerta Balkana 8 u Kotoru, prema riječima našeg sagovornika, ponudiće mnogo više od poznatih nota.
„Naravno, biće balkanskih melodija koje će publika odmah prepoznati, ali ćemo svirati i muziku iz različitih epoha, stilova i kultura u neočekivanim kombinacijama“, ističe Prokofjev.
Naglašava da ansambl ne teži doslovnoj rekonstrukciji tradicije, već slobodnoj i inovativnoj interpretaciji.
„Nijesmo specijalisti za balkansku muziku u užem smislu, ali je izvodimo na način koji je možda trenutno niko drugi u svijetu ne praktikuje“,poručuje sagovornik Analitike.
Ističe da ansambl Balkan 8 čini osam violončelista i jedan perkusionista, a svi su, kaže, okupljeni oko ideje da kroz originalne aranžmane i savremen pristup interpretaciji, predstave muziku sa Balkana u inovativnom obliku.
Internacionalna dimenzija ansambla
Uz Prokofjeva, u ansamblu su i violončelisti Olesja Anakovskaja, Lazar Bubanja, Aleksandar Latković, Milan Ninković, Vladimir Drobnjak, Sergej Suvorov, Vladimir Virok Stoletov i perkusionista Nikola Ševaljević.
Prokofjev ukazuje da je upravo saradnja muzičara iz različitih zemalja bila ključne u fazi razvoja ansambla, te da je to dodatno obogatilo njihov izraz.
Podsjetimom, projekat je nastao u okviru IMSA, Internacionalne muzičko-scenske asocijacije, koja se bavi međunarodnom kulturnom saradnjom i podrškom umjetničkim inicijativama. Inicijalno je započet u u Gruziji, u Tbilisiju, pod nazivom Amplitudes, da bi se kasnije preselio u Crnu Goru i razvio pod novim imenom Balkan 8.
„Danas su to dva potpuno različita projekta sa zasebnim repertoarima i konceptima“, navodi Prokofjev.
Gruzijske kolege pomogle su im, kaže, u formativnim fazama ansambla.
„Moram da pomenem da su dali doprinos ansamblu Balkan 8 nastupajući sa nama na prvim pilot koncertima“, podsjeća on.
Crna Gora kreativna baza
Kao neko ko je prepoznat na internacionalnom nivou ali i na našoj sceni, Prokofjev sa entuzijazmom govori o stvaralačkom potencijalu Crne Gore.
„Često ističem da Crna Gora pruža divne uslove za kreativni rad kako umjetnicima, tako i izvođačima. Tokom posljednjih nekoliko godina uspjeli smo da stvorimo niz muzičkih i pozorišnih projekata koji nemaju globalni pandan“,naglašava on.
Ipak, podsjeća da bez institucionalne podrške i najkreativnije ideje mogu ostati u sjenci.
„Turneje u inostranstvu i međunarodna distribucija su jedini način da ovakvi projekti ostanu živi i dobiju zamah za dalji rast. Bez sistemske podrške za jedinstvene crnogorske projekte u inostranstvu to jednostavno nije moguće“, izričit je sagovornik Analitike.
Nada se, kako dodaje, da će država posvetiti više pažnje ovom pitanju i da će pomoći da se unikatna ostvarenja predstave svijetu.
Važno je graditi dijalog među kulturama
U najavi kotorskog koncerta njegovog ansambla navedeno je da to neće biti samo muzički događaj već i poziv na dijalog među kulturama. Na pitanje može li muzika doprinijeti boljem povezivanju različitih kultura, posebno u današnjem svijetu, Prokofjev odgovara potvrdno.
„Naravno, važno je graditi i njegovati dijalog među kulturama“, poručuje on.
Podsjeća i da je za kreativne ljude taj dijalog prirodno stanje.
„Ako spojite ljude iz različitih kultura i profesija, kao što se često dešava tokom sezone u Crnoj Gori, vidjećete da su svi otvoreni za takve razgovore. Ali stvarne, institucionalne kulturne saradnje opet nijesu moguće bez podrške države. Oprostite što se ponavljam, ali država mora da bude neka vrsta glasnika, a ako se taj glasnik zaustavi, dijalog nestaje“, ukazuje Prokofjev.
Sloboda i improvizacija
Kada je riječ o izvođenju balkanske muzike i postizanju ravnoteže između tradicionalnog i savremenog zvuka u ovom ansamblu, sagovornik Analitike napominje da Balkan 8 često zalazi u prostore improvizacije.
To, kaže, klasičnim muzičarima predstavlja poseban izazov.
„Jedna od jedinstvenih karakteristika ovog projekta je potpuna sloboda i improvizacija, koja se odvija unutar nevidljivih struktura oblikovanih formom i tajnim sistemom muzičkih signala među izvođačima“,kaže Prokofjev.
Kako dodaje, upravo taj prostor nepoznatog čini nastupe uzbudljivim i za muzičare i za publiku.
„Za klasično obrazovane muzičare, to je nov i zahtjevan zadatak koji možda samo zahvaljujući našem iskustvu uspijevamo uspješno da savladamo“, poručuje.
Prokofjev ističe i da se neki od najposebnijih trenutaka na nastupima dešavaju upravo kada publika i izvođači zajedno ulaze u nepoznato.
„To je vjerovatno najuzbudljiviji dio koncerta, kada nijedan izvođač ne zna koliko će kompozicija trajati i svi su spremni na iznenađenja“, navodi on.
Ova tehnika, kaže, posebno dolazi do izražaja kada se izvodi muzika sa istoka.
„Najviše koristimo ove tehnike u indijskoj meditativnoj muzici, koja će takođe biti predstavljena na našem predstojećem koncertu“, najavljuje Prokofjev.
Muzika nosi poruke poput ukusa dobrog crnogorskog vina
Sagovornik Analitike naglašava da Balkan 8 želi da ostavi snažan utisak u Kotoru, ali bez pretencioznih namjera.
„U ovom vremenu preopterećenom informacijama, ne želimo da opterećujemo našu dragu publiku dodatnim porukama ili sloganima“, kaže Prokofjev.
Kroz muziku, kako ističe, žele da podstaknu osjećanja koja će se posjetioci razvijati i nakon koncerta.
„Nadam se da ćemo svi zajedno uživati, sa ukusom i punim srcem, a da će dublje poruke doći kasnije, poput onog finog naknadnog ukusa jednog dobrog crnogorskog vina“, poručuje Prokofjev.
