Panel je organizovala ambasada Mađarske u saradnji sa EU u Crnoj Gori. U svojoj pozdravnoj video poruci panelistima Komesar za proširenje Oliver Varhelji kazao je da je promocija i zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina u centru vrijednosti i politika Evropske unije.
„Komisija nastavlja da ohrabruje vlade na Zapadnom Balkanu da podržavaju, implementiraju i finansiraju zaštitu manjina kroz proces proširenja. Ovo je dio fundamentalnih obaveza kroz poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava. Razvoj pod ovim poglavljem, uključujući poštovanje prava osoba koje pripadaju manjinama na Zapadnom Balkanu, pod budnim je okom Komisije.“ poručio je Varhelji.
Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa podsjetila je paneliste na činjenicu da je Unverzalna deklaracija o ljudskim pravima polazna tačka za sve politike Evropske unije koje se tiču ljudskih prava, kao i da je okvir politika za zaštitu prava nacionalnih manjina usko povezan sa samom Deklaracijom. Moto Evropske unije „ Ujedinjeni u različitostima“, svoje korijene ima u ključnim vrijednostima te deklaracije, kazala je Popa.
„Moto simbolizuje način na koji su se Evropljani okupili u EU da rade za mir i prosperitet, dok su u isto vrijeme mnoštvo različitih kultura, tradicija i jezika u Evropi, pozitivan doprinos kontinentu, njegovu dodatnu vrijednost. Dosta je uspješnih priča kada su u pitanju prava nacionalnih manjina u državama članicama i zemlje članice su spremne da ih podijele sa vama, kao dobru praksu. Sam moto ilustruje prihvatanje multikulturalizma kao ultimativnog cilja Evropske integracije.“ kazala je ambasadorka Popa.
Ambasador Mađarske u Crnoj Gori Jozef Neđeši, naveo je da Evropa 21. vijeka ne može napredovati bez potpunog poštovanja prava 400 nacionalnih i etničkih manjina koje broje 40 miliona ljudi. To, kako navodi ambasador Neđeši, posebno važi za Zapadni Balkan ako se uzme u obzir istorija regiona obilježena etničkim konfliktima.
„Pluralističko i demokratsko društvo ne bi samo trebalo da poštuje etnički, kulturni, jezički i vjerski identitet svakog pripadnika nacionalnih manjina već mora stvoriti adekvatne uslove koji će im omogućiti da izraze, sačuvaju i razvijaju svoj identitet. Promocija i zaštita njihovog identiteta spriječava nasilnu asimilaciju i gubitak kultura, vjera i jezika koji su osnova bogatstva savremenog svijeta.“ kazao je Neđeši.
Glavni izazovi Crne Gore u promociji i zaštiti prava nacionalnih manjina jesu smanjenje etničke distance i govora mržnje usmjerenog prema manjinama, poboljšanje ekonomskog i socijalnog statusa Roma i Egipćana i borba protiv diskriminacije i anti-ciganizma, kazala je Mirela Ramčilović iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.
„Svi zajedno moramo raditi na daljem stvaranju preduslova na ukupnom društvenom planu koji podrazumijevaju i promjenu dosadašnjih šablona ponašanja ali i dalje unaprijeđenje zakonodavnog i strateškog okvira čija primjena će nam omogućiti da postignemo željene rezultate i ostvarimo poštovanje jednakih mogućnosti za sve naše građane, u svim sferama društvenog života.“ kazala je Ramčilović.
Prvi ambasador ljudskih prava Mađarske i viši savjetnik za ljudska prava u crnogorskom Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ištvan Lakatoš, kazao je da će zbog nedostatka političkog konsenzusa među državama članicama u pogledu nadnacionalne nadležnosti EU, unija nastaviti da se bavi manjinskim pravima indirektno, kroz svoje uspostavljene politike zabrane diskriminacije.
„Unija je u svom vanjskom djelovanju vezanom za proces proširenja pokazala znakove koji se tiču zaštite manjina pozivajući se na politički dio Kopenhaških kriterijuma, kao preduslov za članstvo u EU i koristeći mehanizme praćenja i nalaze drugih evropskih organizacija. Na kraju, sve treba gledati na način da je ova politika uglavnom bila motivisana zabrinutošću za sigurnost i regionalnu stabilnost, a ne istinskim ciljevima zaštite manjina.“ kazao je Lakatoš.
