Međutim, nijesu izostale ni dobre, ohrabrujuće vijesti. Stoga, novu je kalendarsku godinu možda najbolje početi prisjećanjem na one pozitivne informacije koje smo čuli tokom prethodnih 12 mjeseci.
U nastavku slijedi izbor od 10 dobrih vijesti iz prošle godine.
Nada u lijek protiv Alchajmerove bolesti i protiv HIV-a
Krajem novembra prošle godine saznali smo za napredak koji bi potencijalno mogao voditi ka izlječenju Alchajmerove bolesti.
Naime, naučnici su predstavili lijek lecanemab, koji sprječava uništavanje mozga, naročito kada je riječ o ranijim stadijumima bolesti. Ipak, za sada, pomenuti lijek ima i nuspojave, tako da slijedi još kliničkih ispitivanja.
Procjena je kako bi 2050. godine čak 140 miliona ljudi moglo imati Alchajmerovu bolest, no nadajmo se kako će do tada naučnici u potpunosti razviti lijek protiv nje.
Medicina napreduje velikim koracima, a da je tako uvjerili smo se i u februaru, kada je objavljeno da je jedna pacijentkinja u SAD izliječena od HIV-a nakon presađivanja matičnih ćelija.
Oporavak više ugroženih životinjskih vrsta
U životinjskom svijetu, proteklu godinu obilježio je trend koji će mnoge obradovati. Niz vrsta koje su bile pred izumiranjem više nijesu ugrožene, a neke životinje pojavile su se nakon što je skoro pola vijeka vjerovano da više ne postoje.
Najdrastičniji je slučaj anadolijskog leoparda. Na njegov posljednji trag istraživači su naišli prije 40 godina, pa su decenijama vjerovali kako ta životinja više ne postoji. No, u maju je u Turskoj zapažen jedan primjerak.
Sa druge strane, 2022. godine utvrđeno je kako je broj divljih tigrova porastao, te da je čak 40 odsto veći nego što su govorile prethodne procjene.
Istovremeno, u Francuskoj je objavljena vijest da je broj sivih vukova porastao sa 783 u 2021. godini na 921 u prošloj.
Dabrovi, bizoni i pelikani su takođe među ugroženim vrstama čiji je broj jedinki porastao tokom prošle godine.
Gotovo je sa krčenjem Amazonije, a to je dobra vijest za čitavu planetu
Dobre vijesti stigle su po one koji su sa pravom zabrinuti za šumski fond na planeti, a one su vezane za politiku. Naime, novi razvoj događaja u Brazilu uticaće na zaustavljanje uništavanja Amazonske prašume, najveće na planeti, što će nadalje i te kako imati efekta i na globalni ekosistem.
Promjena se u tom pogledu dogodila zahvaljujući predsjedničkim izborima – poraz Žaira Bolsonara, odnosno pobjeda ljevičara Lule da Silve drastično će preokrenuti stvari. Lula, koji je danas inaugurisan, već je najavio kako će zabraniti svaki vid krčenja Amazonije, ističući i kako bez toga nema klimatske bezbjednosti za planetu.
Još tri države ukinule smrtnu kaznu
Tokom prošle godine, još tri države na planeti ukinule su institute smrtne kazne.
Dogodilo se to na Papui i Novoj Gvineji, u Centralnoafričkoj Republici i u Ekvatorijalnoj Gvineji.
Tako je sada na planeti ukupno 111 država u kojima više ne postoji smrtna kazna.
Nova osvajanja prava za LGBT zajednicu širom planete
Mnoge države nastavile su sa implementacijom konkretnih mjera u cilju ravnopravnosti i jednakosti građana, a u nekima su se dogodile bitne promjene nabolje po LGBT zajednicu.
Gotovo 70 odsto žitelja Kube je na referendum podržalo zakon kojim je dozvoljeno istopolnim partnerima da sklapaju brakove i usvajaju djecu. U Tokiju je počela implementacija odredbi po kojima su istopolni parovi izjednačeni sa ostalima, dok je Singapur nadomak ukidanja kriminalizacije istopolnih odnosa.
Pored toga, Škotska je na kraju godine usvojila najprogresivniji zakon na planeti koji se tiče promjene pola. Njim je predviđeno da je za promjenu identifikacionih dokumenata dovoljno isključivo izjašnjenje osobe o sopstvenom polu.
Mjere naklonjene siromašnijim ženama
U avgustu je u Škotskoj stupio zakon koji u znatnoj mjeri olakšava život ženama sa slabijim primanjima.
Naime, Škotska je postala prva na planeti koja je zakonom predvidjela kako higijenski ulošci i tamponi postaju besplatni za sve. Pritom, brojne ustanove, od obrazovnih do javne administracije, u obavezi su da obezbjeđuju te proizvode za potrebe svojih korisnica.
Veća prava za autohtona plemena
Decenijama, a ponegdje i vjekovima, vladalo je širom planete diskriminisanje i tlačenje domorodačkog stanovništva. No, na tom planu prošle je godine bilo poboljšanja.
Najbitnija vijest stigla je iz Kalifornije, gdje je veliki dio šume sekvoje vraćen potomcima indijanskih plemena. Pored toga, Ekvador je donio odredbu kojom autohtonim zajednicama pripada znatno šira autonomija na područjima koja naseljavaju.
Završen je makar jedan rat
Među brojnim sukobima i ratovima, uz početak onog u Ukrajini, prošle godine jedan je i okončan.
Naime, u novembru su suprotstavljene strane odlučile da obustave vatru nakon dvogodišnjeg građanskog rata u Etiopiji. U dotadašnjem ratu između Vlade Etiopije i Oslobodilačkog fronta Tigraja, živote su izgubile hiljade ljudi, pri čemu su raseljeni milioni.
Jačanje svijesti o kulturi
Brojne evropske države pokazale su upravo 2022. godine naročito jačanje svijesti o važnosti kulture i stvaralaštva, što je, čini se, bilo i nužno nakon pandemije koronavirusa.
Irska je uvela mjere putem kojih će hiljade kreativnih stvaralaca dobijati od države po 325 eura mjesečno, a Njemačka je uvela KulturPass, kojim će svi mladi koji napune 18 godina tokom 2023. dobijati po 200 eura za ulaznice za pozorišta i koncerte. Slične mjere implementirale su i Francuska, Španija i Italija.
Ekspanzija 'zelenih putovanja'
U Evropi se dogodio još jedan veoma zanimljiv momenat. Sve do prošle godine, usljed najezde low-cost letova, večernji međunarodni vozovi bili su gotovo pred odumiranjem. No, u minulih 12 mjeseci, takozvana ‘zelena putovanja’ doživjela su procvat u noćnim satima.
Nove cjelovečernje linije uvedene su u brojnim djelovima našeg kontinenta, uključujući i linije Pariz-Beč, Hamburg-Stokholm, te potpuno novu liniju low-cost željeznica, poput Iryo u Španiji. Pritom, tokom 2022. godine dobili smo najavu kako se evropska mreža noćnih vozova širi i do našeg susjedstva – Hrvatske.
