“Crna Gora na svom evropskom putu mora uzeti u obzir sve evropske vrijednosti i primjeniti ih. Evropska vrijednost jeste da nastavnici uživaju poseban status u društvu zbog prirode posla kojim se bave. Naime, svaki čas je jedinstven, svaka lekcija se može predavati na stotine načina, a kada u tu formulu dodamo individualnost svakog učenika, naš posao zahtijeva mnogo energije”, naveli su u saopštenju.
Kako dodaju, nastavnici u Crnoj Gori su ovog 5. oktobra zarobljeni između “prevelikih očekivanja nakon promjene vlasti (valjda uspješno društvo karakteriše ozbiljno školstvo), sindikata, paralelnih struktura koji se bave svime osim poboljšanjem uslova rada u učionici”.
Na međunarodnom nivou, status nastavnika je, kako kažu, pojam ispunjen kontradikcijama i kompleksnošću. Na teorijskom planu, status se kod jedne grupe mislilaca povezuje sa ekonomskom pozicijom, dok se kod druge težište stavlja na kulturnu i socijalnu povezanost.
“U slučaju nastavnika pojavljuje se “statusni paradoks”. Nastavnici su u mnogim zemljama visoko kvalifikovani i obučeni, posvećeni i daje im se povjerenje. U Crnoj Gori građani najviše povjerenja imaju u obrazovni sistem, što se u glavnom može pripisati samim nastavnicima. Ipak, nastavnici kontinurano osjećaju ugroženost svoje pozicije u društvu i neadekvatno priznanje od strane društva, o čemu NVU Prosvjetna zajednica CG često javno govor”, kazali su iz NVU.
Situacija tvrde nije drugačija u odnosu na mnoge zemlje Evrope i svijeta.
“Istraživanje TALIS – Teaching and Learning International Survey 2018 (OECD) sprovedeno putem anketa 260.000 nastavnika iz 48 zemalja, u kojem Crna Gora ne učestvuje, pokazalo je da 2/3 nastavnika, smatraju da se posao nastavnika ne cijeni u društvu. Da ilustrujemo kompleksnost – i pored toga, 91 odsto nastavnika ne žali što je izabralo ovu profesiju. To je značajno veće zadovoljstvo zanimanjem nego u bilo kojoj drugoj profesiji. Ovo istraživanje je pokazalo i da nastavnici idu u korak s vremenom i da imaju pozitivan odnos prema promjenama, inoviranju, otvoreni su za saradnju i podršku jednih prema drugima. Uvidi poput navedenih ukazuju da nastavnici nijesu barijera svim željenim promjenama u obrazovnom sistemu koje su potrebne u obrazovanju i vaspitanju mladih ljudi danas. Kad govorimo o zaradi nastavnika, odnosno zaposlenih u obrazovanju u Crnoj Gori, prosječna neto zarada u avgustu 2021. iznosila je 553 eura, što je neznatno iznad prosječne neto zarade u državi (532 eura – izvor Monstat). Međutim, treba imati u vidu i apsolutne cifre i visinu zarade, te platežnu moć koju ona omogućava. Dodatno, ovi podaci uključuju i zaposlene na univerzitetima kao i upravljački sloj u školama, tako da je prosjek zarade samih nastavnika niži od navedenog”, navode u saopštenju.
U grafikonu je prikazan odnos zarade u obrazovanju u poređenju sa zaradama zaposlenih u drugim sektorima. Lako se uočava, kako navode, da iako u obrazovanju rade isključivo visokoškolci, značajno veće plate u prosjeku imaju zaposleni u sektoru rudarstva, elektroprivrede, finansija, komunikacija, zdravstva i u državnoj upravi.
“Neka istraživanja ukazuju na povezanost statusa nastavnika (kao kompleksa ekonomskih, društvenih i kulturoloških faktora) sa uspjehom učenika. Organizacije humanističke orijentacije češće ističu vezu između “dobrobiti nastavnika” i uspjeha učenika. Istraživači su sve više saglasni da su među ključnim faktorima dobrobiti nastavnika sljedeći: vođstvo škole koje pruža podršku nastavnicima; angažovana zajednica i roditelji; bezbjedno okruženje; dovoljna opremljenost; dovoljno vremena za planiranje i saradnju; visok nivo profesionalnog razvoja; atmosfera povjerenja i poštovanja; djelotvorni timovi za unapređenje škole; odgovarajući programski zadaci i nivo opterećenja. Istraživanja ukazuju da je poboljšanje statusa nastavnika složen izazov. Njihovo predstavljanje u medijima u pozitivnom svijetlu je veoma važno. Dalje se navode i stroži kriterijumi za upis studenata na nastavničke fakultete; kreiranje profesionalnih udruženja, različitih od sindikata; poboljšanje uslova za rad i bezbjednosti; povećanje zarade povezano sa rezultatima učenika; profesionalna autonomija i uključenje u donošenje odluka; podizanje samopouzdanja nastavnika vezano za profesiju”, kazali su iz NVU Prosvjetna zajednica Crne Gore.
Podaci u tabeli gore su, kako pojašnjavaju, kumulativna potrošnja za školovanje učenika od njihove 6 – 15. godine.
“Za Crnu Goru podatak je 26.000 dolara, što znači da spadamo među zemlje sa najmanjom potrošnjom po učeniku (obuhvata zarade nastavnika, ali i sve ostale troškove sistema obrazovanja). Postoji korelacija između rezultata na PISA testiranja i potrošnje po učeniku, što veća potrošnja tj. bolji uslovi obrazovanja, bolji su i rezultati.
Evidentno je da ulaganje u nauku i obrazovanje, a samim tim i u ljudske resurse, donosi veliku korist za pojedince i društvo u cjelini. Pojedinci koji posjeduju znanja i vještine predstavljaju vrijedan resurs, doprinose koheziji i razvoju društva. Zašto se u Crnoj Gori još uvijek dovoljno ne cijeni obrazovanje, ostaje pitanje koje ćemo sebi postavljati i ovog 5. oktobra.
NVU Prosvjetna zajednica CG kao organizacija sa velikim brojem članova sa kojima svakodnevno komunicira je spremna za sve izazove koje donosi eventualni proces reforme školstva. Takođe, svi članovi su okupljeni oko iste ideje – bolje školstvo i dobri uslovi rada za zaposlene u prosvjeti. Svakog člana Zajednice pogađa loš plasman crnogorske djece na PISA testiranju. Mi zajedno imamo veliko iskustvo u učionici i iskrene želje da mijenjamo sistem . Stoga smatramo da smo dobar partner u procesu promjena crnogorskog obrazovnog sistema. Zato, drage kolege, srećan nam Dan nastavnika”, zaključuje se u saopštenju iz NVU Prosvjetna zajednica Crne Gore.
