Ukupna ocjena posmatračke misije je da je izborni dan bio miran, sa nekoliko izolovanih incidenata na biračkim mjestima i oko njih, ali je riječ, kako su naveli, o nepravilnostima koje ne mogu da ugroze integritet biračkog procesa.
U izvještaju je naveden niz preporuka crnogorskim vlastima kako da poboljšaju zakonodavni okvir na način da se poboljša demokratičnost procesa.
Ukazali su da je proces na dan izbora bio transparentan i dobro organizovan, ali da tajnost glasanja birači nijesu uvijek poštovali.
"Dalje, na nekim biračkim mjestima ili na njihovom ulazu bili su predstavnici kandidata i primjećeno je da uzimaju u obzir ko je glasao – što izaziva zabrinutost u pogledu mogućnosti birača da glasaju oslobođeni pritisaka", ističe se u izvještaju.
U dijelu u kojem se tretira zakonski okvir navodi se da on pruža adekvatnu osnovu za sprovođenje demokratskih izbora, ali se i naglašava da nedostaje regulacija koja bi, između ostalo, dala osnov za sudsko djelovanje, kao i procedure koje se odnose za drugi krug izbora.
"Kandidati su mogli slobodno da vode kampanju, a biračima je ponuđen niz izbora. Međutim, parlament nije mijenjao izborni zakon od 2014. godine i dugogodišnje preporuke Venecijanske komisije i ODIHR-a da se zakonodavstvo dodatno uskladi sa međunarodnim standardima ostaju neriješeni", navodi se.
U tom dijelu ukazuje se i na odgovornost članova izborne komisije za kršenje zakona i kandidata za falsifikovanje potpisa, a napominje se i da je potrebno spriječiti članove Državne izborne komisije da glasaju po političkoj liniji o ključnim odlukama.
Ukazuje se i da, iako je Ministarstvo unutrašnjih poslova uložilo neke napore da očiste birački spisak, i dalje stoji zabrinutost o njegovoj tačnosti.
"Zakon ne propisuje jasne i objektivne kriterijume za utvrđivanje načina na koji građanin stiče ili gubi prebivalište. Ovo može rezultirati lišavanjem glasačkog prava birača. Sagovornici misije su izrazili zabrinutost u vezi sa tačnošću biračkog spiska dovodeći u pitaje tačnost evidencije prebivališta i procedure za promjenu prebivališta, otvarajući pitanje postojanja duplo upisanih birača i umrlih lica", naglašava se u izvještaju.
U izvještaju posmatračke misije ukazuje se i da je Srpska pravoslavna crkva 17. marta preuzela aktuvnu ulogu u kampanji, odnosno da je izdala javno saopštenje pozivajući birače da ne podržavaju „političke snage koje su vodile zemlju do 2020. godine“.
Podsjetili su i da pravni okvir koji tretira finansiranje kampanja nije mijenjan od 2020. godine i da nijesu usvojene preporuke u tom dijelu.
"Postojala je zabrinutost zbog zloupotrebe državnih resursa od strane stranaka koje kontrolišu državne institucije, uprkos sveobuhvatnim propisima kojima je cilj da to spriječe", ističe se.
Navodi se i da kandidati čija je kandidatura potvrđena imaju pravo na javno finansiranje, ali se i upozorava da to što je dio sredstava dodijeljen nedjelju dana pred izbore ne doprinosti uravnoteženju finansijskih mogućnosti koje svaki kandidat ima u kampanji.
"Svaki kandidat može potrošiti do 1,7 miliona eura što je veoma visok limit koji takođe ne podstiče jednake uslove. Kandidati mogu dobiti donacije iz različitih izvora, dok su donacije iz anonimnih i inostranih izvora zabranjene. U suprotnosti sa međunarodnim standardima i dobrom praksom, zakon nema regulaciju o trećim stranama", ističe se.
