Da ni suočavanje sa sopstvenom prošlošću u Crnoj Gori ne može proći bez kontradiktornosti govori promptna reakcija Uprave za inspekcijske poslove koja je donijela rješenje kojim će spomen-ploča u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj biti uklonjena najkasnije do 20. oktobra, zbog pravnih manjkavosti.
Spomen-ploču su, 10. oktobra, otkrili crnogorski ministri odbrane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić u prisustvu visokih hrvatskih zvaničnika.
Pusić u razgovoru za Pobjedu kaže da postavljanje ploče u Morinju nikoga nije vrijeđalo, već da je riječ o jednom civizovanom i politički pametnom gestu koji je bio svakako u korist i na čast Crne Gore.
"Ko god je smislio uklanjanje te ploče ne želi ništa dobro Crnoj Gori", rekla je Pusić.
Pravne zavrzlame koje su iskorištene kao osnov za uklanjanje ploče, kaže Pusić, „znamo više na pamet“.
"To je toliko puta viđeno. Toliko su puta takve nekakve stvari korištene. Ako nešto formalno-pravno nije bilo u redu, trebalo je to srediti – što je naravno moguće i uvijek se može srediti. Nije trebalo zbog toga uklanjati ploči. To je očito jedna tendeciozna i stvar koja, po mom mišljenju, baš šteti Crnoj Gori i kojom se želi umanjiti vrlo pozitivan i civiliziovan gest", kazala je ona.
Prema njenim riječima, postavljanje ploče je bio gest pozitivnog stava prema susjedima i distanciranja od loših stvari koje su se događale u prošlosti.
"I onda se javi neko ko hoće na tome, tobože, istjerivati pravdu. Ploča nije postavljena tajno. To je urađeno pred cijelom međunarodnom javnošću, pa ako je bilo nekih problema na to se moglo upozoriti da se zemlja ne dovodi u takvu situaciju. Ne zamjeram ja to Crnoj Gori, već onima koji rade protiv njenih interesa", kazala je bivša šefica hrvatske diplomatije.
Pusić ipak smatra da nije u pitanju međunarodna blamaža države Crne Gore, već da je riječ o blamaži onih koji su se tako ponijeli.
Pravosnažnom krivičnom presudom Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da su u sabirnom centru JNA u Morinju izvršeni ratni zločini protiv ratnih zarobljenika u vidu fizičkog zlostavljanja, i da su četiri osobe za to osuđene na kazne zatvora – Ivo Gojnić na dvije, Boro Gligić na tri, Špiro Lučić na tri i Ivo Menzalin na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. U presudi je utvrđeno da je „u Sabirnom centru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi“.
Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje pozdravili su postavljanje spomen-ploče na mjesto na kome se nalazio vojni logor JNA u Morinju 10. oktobra. Nakon što se u javnosti pojavila informacija da spomen-ploča nije postavljena u skladu sa procedurama, ove dvije organizacije i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA 13. oktobra su apelovale na ministre odbrane i vanjskih poslova da javnost obavijeste o pravnom osnovu za postavljanje spomen-obilježja u Morinju, a imajući u vidu javna osporavanja i kako bi se razjašnjenjem tog pitanja doprinijelo naporima za uspostavljanje, a ne osporavanje kulture sjećanja.
Zanimljivo je da su ove tri organizacije još u septembru 2021. godine zajednički ponovile zahtjev iz 2019. godine nadležnima u Opštini Kotor, apelujući na njih da se u javnom interesu potrude oko podizanja spomen-obilježja. Na taj zahtjev ni od predsjednika Opštine Vladimira Jokića, ni od sekretarke Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjane Kriještorac, ni predsjednice Skupštine opštine Kotor Maje Mršulje, nikada nije stigao odgovor.
