Politika se mora vratiti u centar političkog djelovanja građanskih snaga. Ponovno moramo definisati što je to zajedničko dobro, što je javni interes i kako svako od nas može svojim djelovanjem mijenjati društvo na bolje. Misliti da to može napraviti neko drugi umjesto nas je škodljivo i ravno političkom samoubistvu – ocijenila je u intervjuu za Pobjedu univerzitetska profesorica, slovenačka ekspertkinja za medije Sandra
Bašić-Hrvatin, komentarišući aktuelna dešavanja u našoj zemlji.
Veliku odgovornost i za događaje u Crnoj Gori, smatra ona, snosi i Evropska unija.
– Oni koji je vode svojim postupcima su omogućili nastanak krajnje desnice koja je opet svoje privatne interese povezala sa interesima crkve. Brisel je jednostavno popuštao nacionalističkim vladama pojedinih država članica na njihovo otvoreno kršenje kako ljudskih prava, tako i prava EU – ističe Bašić-Hrvatin.
POBJEDA: Aktivna ste učesnica protesta koji se mjesecima organizuju u Sloveniji protiv kovid mjera, ali i Vlade Janeza Janše. Koji je Vaš motiv da podržite ove proteste?
BAŠIĆ-HRVATIN: Protesti koji se neprekidno održavaju petkom već 76 sedmica više su protesti za nego protesti protiv nekoga ili nečega. To su protesti koji od samog početka imaju jasno izražen zahtjev da je potrebno održati nove izbore, jer su u sadašnjoj koaliciji i stranke kojima njihovi birači nikada nijesu dali mandat da postanu dio te vlade. Podržavati te proteste znači biti za demokratiju, za vladavinu prava, za poštovanje temeljnih ljudskih prava i za slobodu medija. Više od godinu dana svjedoci smo kako se svi temelji na kojima počiva neka demokratska zajednica sistematično ruše. Vlada je u tom periodu donijela više od 2.700 dekreta vezanih za pandemijske mjere pomoću kojih je izbjegavala odlučivanje u parlamentu, jer nema osiguranu većinu. Sa tim dekretima su uvedene najdrastičnije mjere kojima se ograničila, prije svega, sloboda izražavanja. Umjesto protiv pandemije ta je vlada usmjerila svoje djelovanje na disciplinovanje i preuzimanje medija, državnih preduzeća, imenovanje nesposobnih stranačkih vojnika na ključne javne funkcije.
Kao što je nekoć izjavio Tolstoj: „Imam samo jedan život. Zašto bih u tom kratkom životu živio u suprotnosti sa svojom savješću i postao sukrivac prilikom sprovođenja vaše odvratne politike“. Ne mogu i neću. To je moj motiv. Ne želim biti kriva za posljedice ovakve politike koja je žrtvovala stariju generaciju mojih sugrađana zato što nije zaštitila njihovo zdravlje. Kada zdravstvenu politiku u tako teškim vremenima vodite tako da se ponašate kao da ste u ratu sa svojim vlastitim ljudima dobijate nešto što bi mogli opisati kao totalitarizam koji se uvodi pod krinkom očuvanja zdravlja.
POBJEDA: Demonstranti su dobili hiljade prekršajnih prijava u iznosu od 400 eura. Očekujete li da će vlast uspjeti da ućutka građane visokim kaznama i plašite li se da mogu ustrašiti advokatske kancelarije koje pružaju pravnu podršku demonstrantima?
BAŠIĆ-HRVATIN: Policija je naročito u vrijeme najtvrđeg zaključavanja (lockdown) kažnjavala ljude drakonskim novčanim kaznama za minorne prekršaje koji nijesu ugrožavali ničije zdravlje: za to što su jeli croissant na ulici, za javno čitanje Ustava Republike Slovenije pred parlamentom, za nošenje kišobrana sa napisima koji pozivaju Vladu da odstupi. Istina je da je u jeku te najgore policijske represije mnogo ljudi prestalo dolaziti na proteste jer nijesu mogli priuštiti da budu novčano kažnjeni. Postali smo društvo u kojem su temeljna ljudska prava mogli priuštiti samo oni koji imaju novac da plate kazne. Grupa nevladnih organizacija se ubrzo samoorganizovala u Pravnu mrežu za zaštitu demokracije i nudila pravnu pomoć svima koji su bili kažnjeni za nenasilne proteste. Tim ljudima, prije svega malom broju hrabrih žena koje su povezale advokatske kancelarije i sistemski ulagale tužbe Ustavnom sudu, kao i djelovanju sudova moramo biti zahvalni da je pravna država uspjela opstati. Politizacija policije, napadi na sudstvo i novinare, linč na društvenim mrežama protiv svih koji misle drugačije su postali nešto za što nikada nijesam mislila da nam se može desiti. Ponekad realnost postane tako fantastična da je nikakva naučna fantastika ne može opisati.
POBJEDA: Akteri protesta su, kako i sami konstatujete, na udaru propagandne mašinerije koja podržava vlast – objavljuju se laži, ljudi se diskredituju... Na društvenim mrežama su kritičari Vlade žrtve prijetnji, čak i smrću. Kako vidite ulogu slovenačkih medija u tim događajima?
BAŠIĆ-HRVATIN: Budimo veoma pažljivi kada koristimo riječ mediji ili novinarstvo. Ovo o čemu vi govorite nijesu mediji nego propagandne mašine jedne stranke, niti su ljudi koji pišu laži novinari. Nepovjerenje u sve institucije je proizvelo i to da ljudi više ne vjeruju medijima. Većina se informiše na društvenim mrežama gdje niko ne provjerava informacije, mišljenje se poistovjećuje sa činjenicama, laži se ne sankcionišu. Kada se mi kao pojedinci ne možemo saglasiti ni oko toga što su činjenice i što laži dobijamo medijski svijet u kojem prosperiraju oni koji imaju najglasniji „megafon“ u svojim rukama. Moje protivpitanje na takvo pitanje je: što su učinili mediji i novinari da barem pokušaju vratiti povjerenje ljudi? Našu nacionalnu agenciju za tisak (Slovenska tiskovna agencija – STA) Vlada već 270 dana nezakonito finansijski iscrpljuje jer im ne plaća za obavljeni posao. Našli smo se u nepredstavljivoj situaciji u kojoj se poziva Vlada da poštuje zakone i sudske odluke. Ljudi putem donacija sakupljaju novac da pomognu novinarima čija radna mjesta su ugrožena.
POBJEDA: Znam da pratite i situaciju u Crnoj Gori. I ovdje se organizuju građanski protesti nakon što je prošle godine u našoj zemlji vlast preuzela parlamentarna većina koju predvodi prosrpski politički blok pod direktnom kontrolom Beograda, ali i Moskve. Evidentno je da su imali i blagonaklonost briselske administracije. Kako vidite te događaje i procese koji se odvijaju kod nas?
BAŠIĆ-HRVATIN: Vidim ih kao dio jedne veće geopolitičke slike u kojoj će opet nedužni ljudi platiti najvišu cijenu. Možda sam naivna, ali autokratsku i totalitarnu vlast mogu zaustaviti samo ljudi kojima su sloboda i demokratija vrijednosti za koje se vrijedi boriti. Pandemija je pokazala koliko je demokratija krhka. Kako je moguće preko noći sputati okovima. Nema više povratka u staru normalnost. Moramo početi razmišljati o tome u kakvom svijetu želimo živjeti. Ne radi se samo o klimatskim promjenama. Živimo u trenutku u kojem se radi o preživljavanju. Nas kao pojedinaca i ljudske vrste uopšte.
POBJEDA: Vjerujem da ste upoznati sa informacijom da je nova crnogorska vlada formirana u jednom od manastira Crkve Srbije, u dogovoru sa sada pokojnim poglavarom ove crkve u Crnoj Gori Amfilohijem Radovićem. Što za Vas predstavlja ova činjenica?
BAŠIĆ-HRVATIN: Živimo, ili barem mislimo da živimo, u sekularnim i ne teokratskim državama. U sekularnim državama je crkva odvojena od države. Čim je vlast manje sposobna rješavati probleme na zemlji tim više se obraća za pomoć neba i onostranstva. Ta borba za interpretaciju od koga i za koga je vlast je i dovela do dubokih raskola u društvu. Umjesto da cijeli rane u društvu, crkva sada pokušava to isto društvo dijeliti.
POBJEDA: Ofanziva Beograda na Crnu Goru ne jenjava, a ključni politički akter kod nas je Crkva Srbije koja predano radi na projektu „srpski svet“, oživljenom programu Slobodana Miloševića „svi Srbi u jednoj državi“. Kako je, prema Vašem mišljenju, Crkva Srbije uspjela da stekne toliku političku moć u Crnoj Gori?
BAŠIĆ-HRVATIN: Potrebno se zapitati i o odgovornosti politike. Što je politika napravila ili nije napravila, da je uništila građanski politički prostor i otvorila vrata drugim akterima u družbi da kroje sudbinu svih nas. Pogledajte recimo događanja oko Bregzita. Sada je jasno da su bogati finansijeri iz cijelog svijeta plaćali kampanje kojima su manipulisali britanskim javnim mnjenjem oko tog pitanja.
Mislite da je njima bilo stalo da rješavaju strahove i probleme običnih ljudi? Ne. Ti ljudi doslovno mrze demokratiju. Oni žele vladati u svoju korist i korist svojih privatnih interesa, a protiv ljudi i na kraju krajeva bez ljudi. U svemu tome nosi veliku odgovornost i Evropska unija sama. Da budem preciznija, oni koji je vode svojim postupcima su omogućili nastanak krajnje desnice koja je opet svoje privatne interese povezala sa interesima crkve. Brisel je jednostavno popuštao nacionalističkim vladama pojedinih država članica na njihovo otvoreno kršenje kako ljudskih prava, tako i prava EU. Puštili su duha iz boce i sada ga ne mogu više vratiti nazad.
POBJEDA: Već godinu na adrese najvažnijih država i organizacija stižu regionalne inicijative, koje okupljaju ugledne intelektualce i javne djelatnike, da se pomogne Crnoj Gori i zaustave klerofašističke snage koje prijete da razore građansko biće ne samo naše zemlje, nego i regiona? Je li to dovoljno?
BAŠIĆ-HRVATIN: Takve inicijative stvaraju nekakav osjećaj postojanja „intelektualnog svijeta“ koji seže izvan granica jedne od država u regiji. Ono što nedostaje i po mojem mišljenju je ključno jeste mobilizacija građanskih snaga unutar pojedinih država. Jedna od posljedica vladanja sadašnjih političkih elita je da su ljudima zgadili politiku. Stvorili su političku nekulturu u kojoj svako ko ima malo dostojanstva ne želi uprljati ruke. Politika se mora vratiti u centar političkog djelovanja građanskih snaga. Ponovno moramo definisati što je to zajedničko dobro, što je javni interes i kako svako od nas može svojim djelovanjem mijenjati društvo na bolje. Misliti da to može napraviti neko drugi umjesto nas je škodljivo i ravno političkom samoubistvu.
POBJEDA: Desničari nijesu osnaženi samo u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu. Kako se desilo da u 21. vijeku i Evropa, ali i SAD, imaju toliko jake desne snage?
BAŠIĆ-HRVATIN: Istina je. Ali lijeve i liberalne stranke isto tako nijesu izgubile svoju moć. Pogledajte Njemačku. Austrijski Graz. Ono što je desničarima najbolje uspjelo je da su glasni. Okupirali su megafone na društvenim mrežama i pokušavaju stvoriti utisak da osim njih nema ničega i nikoga drugog. Ljevica i liberali moraju dignuti glas. Moraju prije svega aktivirati građane da idu na izbore. Pogledajte kakva je izborna apstinencija u većini država. U Sloveniji su civilne inicijative uspjele aktivirati mlade ljude da izađu na referendum za pitku vodu. Vladajući su pokušali napraviti sve da taj referendum ne bi uspio. Potpise za referendum smo morali sakupljati u vrijeme najtvrđeg lockdowna. Datum referenduma su odredili za dan kada je većina ljudi na godišnjem odmoru. Nije im uspjelo. Više od osamdeset posto ljudi je na referendumu srušilo vladin prijedlog zakona. Bio je to referendum sa jednom od najviših stopa izlaska birača u povijesti samostalne Slovenije. Taj referendum je bio više od referenduma za vodu. Ljudi su izrekli svoje nepovjerenje vladi i političkoj eliti koja sada vodi državu.
Evropska unija je trenutno kao disfunkcionalna porodica
POBJEDA: Vjerujete li u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, odnosno, smatrate li da Evropska unija uopšte želi te zemlje u svojoj porodici?
BAŠIĆ-HRVATIN: Crna Gora je u Evropi. Evropa je njena prošlost, sadašnjost i bez ikakvog dvoumljenja i budućnost. Floskule koje na političkim samitima EU dijele političarima iz zemalja u regionu kako je to njihova budućnost su, blago rečeno, smiješne. EU je trenutno kao disfunkcionalna porodica. I disfunkcionalne porodice se ili razvode ili se konačno dogovore da će svi njeni članovi poštovati pravila zajedničkog života. Upravo je završio najveći politički događaj slovenačkog predsjedavanja EU.
Dok je meniju bila govedina kuhana 13 sati (tako je pisalo na meniju) slovenačkim građanima je bilo ograničeno kretanje i zabranjeno protestiranje. Prvi put u povijesti je policija aktivirala član zakona kojim je doslovno uvela izvanredne mjere. Kao da smo u ratu. Dok su oni pili šampanjac mi građani Ljubljane bili smo napadnuti suzavcem, policijskom konjicom, psima, specijalcima u punoj bojnoj opremi. Na 3.000 demonstranata je policija ispalila 400 bombi suzavca. Čak su i u vodenom topu vodu pomiješali sa suzavcem. Po centru grada su ljudi bježali i pokušavali doći do zraka. Stariji ljudi, porodice sa djecom su na gradskim fontanama ispirali oči od suzavca. Čak i turisti na večeri nijesu ostali pošteđeni. To nije Evropa. To nije demokratska Evropa. Ali i ovaj petak ljudi će ponovno izaći na ulice i protestirati. To je naše temeljno ustavno pravo i ne ćemo dozvoliti da nam ga oduzmu.
