Riječ je o njegovom najboljem rezultatu na izborima koji uglavnom jesu pseudo-proces, uz odsustvo opozicionih snaga, uz osporavane metode kontrole, a nedjeljni ishod samo dodatno uvjerava kako je Rusija u dobu sve teže autokratije.
Podsjetimo, na njegovim prvim predsjedničkim izborima 2000, Putin je osvojio 53,4 odsto glasova, ali nijednom do sada nije bio iznad 80 procenata.
I naravno, sada se potpuno svrstao u red od petorice lidera kojima izbori služe uglavnom kako bi ‘pokazali’ da su svi uz njih. I svaki od njih dobro vam je poznat – jer, uz Putina, riječ je o liderima Sjeverne Koreje, Sirije, Azerbejdžana i Bjelorusije.
Kim Džong Un
Nasljeđujući oca kao vrhovni vođa Sjeverne Koreje 2011, Kim Džong Un povremeno ima običaj da organizuje izbore na kojima, naravno, učestvuje samo jedna lista – koju predvodi on.
Zanimljivost sa tih izbora, dakle, nije u tome što Kimov Demokratski pokret za ponovno ujedinjenje otadžbine osvaja 100 odsto glasova, već u izlaznosti. Prije 10 godina, ona je bila u ravni od 99,97 odsto, a 2019. – 99,99. Ove godine slijede novi izbori – pa eto prilike da se i izlaznost ‘zaokruži’ na 100 odsto.
Bašar al Asad
Iako je teško i zamisliti kako izgledaju izbori u Siriji nakon sukoba i nestabilnosti, zvanično je jedna činjenica nepobitna – dugovječni predsjednik te države Bašar al Asad ima podršku 95,2 odsto birača. Tako je makar bilo na izborima 2021. godine.
Asadu je, dakle, popularnost porasla u odnosu na 2014, kada je osvojio 92,2 procenta, pri čemu je to bilo još i ‘demokratično’. Jer, 2007. Asad je bio jedini kandidat i osvojio je 99,8 odsto glasova.
Ilham Alijev
Aktuelni predsjednik Azerbejdžana 2003. godine je na toj poziciji naslijedio oca, a ove godine povjeren mu je novi mandat na izborima na kojima je dobio podršku 92,1 odsto birača.
Prije šest godina, na predsjedničkim izborima ga je glasalo njih 86 odsto, a ‘najslabije’ je prošao prilikom prve kandidature – na izborima 2003, imao je 75,4 procenata glasova.
Aleksandar Lukašenko
Bjeoruski lider Aleksandar Lukašenko moraće još da poradi ukoliko želi da sljedeće godine na izborima nadmaši rezultat koji je u nedjelju ostvario Putin.
Jer, za Lukašenka je prije četiri godine glasalo ‘svega’ 81,04 odsto birača. Pet godina prije toga, podržavalo ga je 85 odsto birača, a 2010. nešto više od 80 procenata. Naravno, izbori u Bjelorusiji protiču uglavnom bez bilo kakve ozbiljnije kontrole, a opozicija je do danas suspendovana iz svih procesa.
