Predlog za glasanje o nepovjerenju Vlade Crne Gore podržali su osim poslanika koalicije "Crno na bijelo" i poslanici partija manjina, SDP-a i SD-a, kao i 16 poslanika Demokratske partije socijalista i Andrija Popović (LP). Inicijativu sa ukupno 31 potpisom podrške, nijesu potpisima podržali poslanici SNP-a.
Iz URE dodaju da je ovo, prije svega, i test da li koncept manjinske vlade koju su predložili svim poslanicima ima većinu u parlamentu.
"Ono što je bilo očekivano jeste da nakon izglasavanja interpelacije trima ministarima i sam premijer pokrene proceduru kojom bi se pokrenulo pitanje povjerenja Vladi, ali pošto se to nije desilo, smatramo da se to pitanje mora riješiti", navode iz URE.
Interpelacijom ministara, dodaju, u stvari se i pokazalo da ova Vlada nema podršku poslanika u parlamentu i to ne zbog URE.
"Stoga se ne možemo praviti da se ništa ne događa i da procesi nijesu blokirani. Crna Gora i njen politički život više ne mogu da izdrže status „kvo“. Ako se utvrdi da ova vlada nema podršku, mi smo ponudili koncept manjinske vlade bez DPS-a i DF-a svim poslanicima i nadamo se da će se velika većina parlamenta prema tome odnijeti odgovorno i podržati takav koncept", zaključila je URA.
U inicijativi, koju je podržao 31 poslanik, su navedeni i razlozi zbog kojih bi trebalo da se glasa o nepovjerenju Vladi.
"Razlozi su sadržani u sljedećem - da su na Petoj sjednici Drugog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore 29.12.2021. godine izglasane Interpelacije ministru vanjskih Poslova, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Čime je postalo jasno da pomenuta tri ministra nemaju podršku parlamentarne većine.
Da je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić najavio da će odbiti da postupi po Interpelacijama za smjenu tri ministra čime je pokazao da ne poštuje Ustav i zakone Crne Gore ali ni osnovne demokratske principe poštovanja Parlamenta kao najvećeg zakonodavnog doma koji je birao sastav 42. Vlade Crne Gore;
Da je na Četvrtoj sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2021. godini, 17.06.2021. godine smijenjen ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava, a da do danas predsjednik Vlade nije predložio Parlamentu novog ministra čime je direktno ugrozio reforme u ključnim poglavljima 23 i 24 a koja su najvažnija za napredak na putu ka članstvu u Evropsku uniju u oblasti vladavine prava.
Da je Predsjednik Vlade svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji. Ovakvo stanje dovelo je do blokade Parlamenta, pa čak i do bojkota od strane jednog dijela poslanika parlamentarne većine, što je direktno uticalo da se veliki broj zakona i podzakonskih akata ne razmatra u skupštinskoj proceduri. Sve ovo dovelo je u pitanje efikasan rad Parlamenta čiji je osnovni zadatak da služi javnom interesu i interesima građana, a ne partikularnim interesima bilo koje političke grupacije ili pojedinca.
Da su politička kriza, neadekvatna saradanja zakonodavne i izvršne vlasti, neusaglašavanje zakonske regulative sa zakonskom regulativom Evropske unije, kao i neaktivnost pojedinih ministara doveli do usporavanja evropskih integracija što se odrazilo na ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije vezanom za proces napretka Crne Gore u evropskim integracijama- navodi se u Predlogu.
Zbog, kako su naveli, tih činjenica kao i izjave brojnih političkih subjekata u kojima se navodi da 42. Vlada Crne Gore nema većinsku podršku u Parlamentu smatraju jednim od osnovnih postulata savremene demokratije da se izvršnoj vlasti provjeri podrška u Parlamentu", piše u inicijativi.
