Riječ je, kaže, o pokušaju da pojedine države i njihove interesne grupe, koje su na vlasti, postanu dominantne, određuju naš način života i diktiraju ritam ulaska u EU.
“Otvoreni Balkan bi bio retrogradni potez u odnosu na jasan evropski put koji smo postavili. Crna Gora ni na koji način ne može poremetiti evropsku politiku i nema što da razmišlja o Otvorenom Balkanu”, naglašava Rabrenović i dodaje da nikome ko se zalaže za Otvoreni Balkan nije mjesto u političkom, ekonomskom i društvenom sistemu Crne Gore.
Ističe da postoji veliki problem u komunikaciji i objašnjavanju što je ta ideja zapravo.
“Veliki dio političara, a posebno građana, nije upućen u to šta Otvoreni Balkan predstavlja. Crna Gora bi takvu odluku morala donijeti u parlamentu. Ko bi podržao to, podržao bi sve suprotne vrijednosti od onih za koje se zalažemo, odnosno od ulaska u EU”, navodi Rabrenović.
Crna Gora, koja je jedina nešto uradila u ovom periodu, ocjenjuje, ne treba da zapostavi svoju budućnost da bi se pridružila idejama neozbiljnih političara.
Rabrenović kaže da bi EU podstakla države u regionu kada bi danas prihvatila da Crna Gora bude članica Unije.
Komentarišući najavu da može doći do rušenja vlasti u pojedinim gradovima zbog odnosa prema SNP-u Beranama, Rabrenović kaže da je to očekivano, jer je ta partija godinama bila ključni faktor vlasti u tom gradu.
“Očekivano je da danas, kad su isključeni iz saveza koji je činio vlast, krenu onim putem koji je za svaku političku partiju prihvatljiv i donekle racionalan, a to je da u drugim mjestima đe tvore vlast sa istim tim konstituentima uskrate povjerenje i idu ka nekim drugim većinama i političkim savezima, koji im u tom trenutku daju više prostora da ispune svoje ciljeve”, pojašnjava Rabrenović.
Smatra da na taj način imamo jasan otklon od ostatka trenutne vlasti i politike u Beranama koja, kako kaže, ni u kom smislu ne afirmiše Crnu Goru.
“Riječ je o vrlo destruktivnoj politici, koja je više okrenuta ka nekim drugim centrima i ciljevima koji postoje, a odnose se na ispunjavanje tuđih geopolitičkih agendi. Prvenstveno mislim na njihove ekspoziture u Srbiij, Rusiji i entitetu BiH koji se naziva Republika Srpska, ali i drugim klerikalnim, crkvenim ili paracrkvenim organizacijama koje postoje u Srbiji i koje kontrolišu politička dešavanja u Crnoj Gori”, kaže Rabrenović.
Govoreći o eventualnom zaduženju, Rabrenović kaže da je za državu bolje da to uradi sada, po povoljnijim uslovima.
“Potrebna nam je nova vrijednost, koja bi omogućila zapošljavanje i nove pravce razvoja Crne Gore. To možda može da uradi neka nova vlada, koja bude prozapadna, poput onih koje su bile prije nego što je došla crkvena vlada. Moramo dati šansu razvoju sjevera Crne Gore”, ističe Rabrenović i dodaje da u Crnoj Gori imamo katastrofalnu infrastrukturu.
“Premijer je izjavio da ne zna hoće li auto-put biti otvoren 13. jula, što je za ‘vjerovali ili ne'”, ističe Rabrenović.
Saopštio je i da će Liberalna partija ponovo pokrenuti Zakon o zabrani fašističkih organizacija i simbola.
“On će pomoći Crnoj Gori da spriječi eskalaciju profašističkih i nacionalističkih aktivnosti”, poručuje Rabrenović.
Upitan možemo li očekivati energetsku krizu zbog ruskog gasa i nafte, Rabrenović kaže da je ona izvjesna.
“Nedostajaće nam hrane i energenata. Ne proizvodimo u dovoljnoj mjeri prehrambene proizvode, uvozimo hranu, nemamo razvijenu poljoprivredu. Treba krenuti u sadnju žitarica, koje su nam potrebne, a koje uvozimo”, ocjenjuje Rabrenović.
Ističe da Crna Gora ne smije, pored svih potencijala koje ima, biti zavisna od uvoza struje.
“Bilo bi dobro da manje vozimo i više koristimo alternativne oblike prevoza”, zaključuje Rabrenović.
