Nedavno ugovorenom nabavkom dva patrolna broda, ukupne vrijednosti od 120 miliona eura, Crna Gora će konačno riješiti dugogodišnji problem nenefikasne kontrole akvatorijuma, smatra vojni analitičar iz Beograda Aleksandar Radić.
Vlade Crne Gore i Republike Francuske, kako je Pobjeda već izvještavala, sklopile su početkom aprila ove godine u Parizu Sporazum o saradnji u domenu odbrane, na osnovu koga je, od francuske kompanije „Kership“, dogovorena kupovina dva patrolna broda vrijedna 120 miliona eura.
Predviđeno je i da rok isporuke ne bude duži od tri godine od dana stupanja na snagu ugovora, što znači da bi patrolni brodovi, sa dvogodišnjom garancijom proizvođača, u Crnu Goru trebali stići otprilike do sredine 2027. godine.
Da komercijalni ugovor sa francuskom kompanijom „Kership“ ne predstavlja puku realizaciju obaveze izdvajanja dva odsto BDP-a za NATO, već nacionalnu potrebu Crne Gore, u razgovoru za naš list poručuje vojni analitičar Radić.
- To je nešto što spada u nacionalnu potrebu zaštite kopna, mora i vazduha. Crna Gora ima problem da obezbjedi efikasnu zaštitu i kontrolu mora van okvira koji je nadležnost policije i službe zaštite i spašavanja i to je odavno neriješiv problem – ističe Radić.
Naša zemlja je, objašnjava on, nakon obnove nezavisnosti 2006. godine naslijedila 52 ratna broda i plovila za čijim održavanjem nije imala finansijske kapacitete.
- Moja procjena je da je bilo konfuzije oko potrebe za održavanjem neke klase brodova. Previše dugo su u naoružanju zadržani preveliki brodovi, a za plovilima tih domenzija i tog deplasmana nije bilo novca. Ti tipovi brodova, osim što su zahtijevni za održavanje, su pravljeni kao ratne borbene mašine, a ne sredstvo za kontrolu akvatorijuma u mirnodobskim uslovima – navodi sagovornik Pobjede.
Crna Gora je taj problem dugo pokušavala riješiti pretpravkom raketnih topovnjača u partolni brod, a od određena dva komada za prepravku na kraju je, kaže Radić, prepravljen samo jedan.
- Očigledno se pokazalo da to nije rešenje. Ne možete nešto što je svojevremeno, prije 50 godina, nastalo kao namjenski ratni brod sad pretvoriti u nešto drugo, a da to zaista bude efikasno. Crna Gora je zato na kraju došla tamo gdje je morala da bude na samom početku, odnosno do odluke da se kupe plovila sa stranog tržišta – naveo je Radić.
Iako su patrolni brodovi su od francuske kompanije „Kership“ kupljeni u okviru budžeta za NATO, naš sagovornik pojašnjava da oni, prije svega, predstavljaju nacionalnu potrebu.
- Sve i da Crna Gora nije članica NATO-a i da je u bilo kom drugom statusu, recimo da je vojno neutralna, i dalje bi postojala potreba za tim brodovima. Crna Gora je okrenuta ka moru i ona mora da ima sredstva za efikasan nadzor mora. Ova dva partolna broda su minimalna potreba kako bi se taj nadzor ostvario. U odnosu na finansijke potrebe Crne Gore, u odnosu na potrebe rane kontrole akvatorijuma i kadrove koje ima na raspolaganju, ta dva broda su zapravo istovremeno minimum i maksimum. To je, dakle, minimum potreba, a maksimum koji u ovom trenutku može da se obezbjedi u finansijskom smislu i da se kadrovski pokrije – rekao je Radić.
Osim 120 miliona eura koji Crna Gora mora izdvojiti za ugovorenu nabavku dva patrolna broda, Radić poručuje da ne treba zanemariti ni činjenicu da održavanje tih prolila, takođe, košta.
- Treba obezbjediti njihovu eksploataciju. Oni moraju da budu na moru, jer njima je svrha da plove, a ne da budu u luci kao što je to do sada bio slučaj. To za Crnu Goru jeste jako veliki trošak, ali ne možete ići na manje od dva broda. Crnogorska mornarica mora biti spremna da izađe na otvoreno more. Južni Jadran je takav kakav je i ima svoje zahtijeve, a procjena koja je napravljena u mornarici Crne Gore je ispravna. Potreba za takvim brodovima je jasna – kaže Radić.
Kada je riječ o brodovima čija je nabavka ugovorena, Radić objašnjava da su oni dovoljno veliki da mogu biti korišteni na otvorenom moru, a dovoljno mali da budžet Crne Gore može da ih preživi.
Naš sagovornik ističe i kako je nabavkom tih plovila zaokružen prvi talas opremanja Vojske Crne Gore novim sredstvima.
- Crna Gora je prvo opremila vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, a sad je na redu treći vid oružanih snaga, a to je ratna mornarica – rekao je Radić.
Zaključuje i kako je trošak od 120 milion eura za dva partolna broda ekvivalentan sumi koja je do sada potrošena za opremanje dvije pješadijske čete Vojske Crne Gore.
