Sagovornici Gradske navode da je odliv stanovništva sve veći, a da će se iseljavanje intenzivirati nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i da će to uzročno-posljedično za efekat imati dolazak još većeg broja stranaca.
Predsjednica Društva statističara i demografa Gordana Radojević navodi da 51.000 stranaca nije obuhvaćena Popisom i da za njih Crna Gora nema informacije.
„Značajan broj njih ovdje i ne živi. Problem je što o tim ljudima ne znamo ništa, a znamo da je privremeni – stalni boravak put ka državljanstvu i jeste procedura na osnovu koje država preduzima dodjeljuje određena prava ili nameće obaveze, pa je stoga važno da pratimo populaciju“, kazala je Radojević.
Najveće razlike uočene su kod ruskih državljana, gdje je popisom obuhvaćeno 13.550, a MUP je evidentirao 27.032, zatim slijede državljani Srbije – 13.000 po popisu, a 22.000 po evidenciji MUP-a, kao i turski državljani – 1.800, a prema evidenciji MUP-a nalazi se 9.400.
„Kada uporedimo podatke, vidimo da je u najmanjem broju obuhvaćena populacija državljana iz Turske – svega 20 odsto od onih koji se nalaze u registru MUP-a. Tu se može govoriti i o jezičkim barijerama, ali je jasno da raste broj državljana Turske u Crnoj Gori“, istakla je Radojević.
Ističe da podaci pokazuju da sve više ljudi naseljava Crnu Goru.
„Polako ulazimo iz te niže stope prirodnog priraštaja i očekujemo da ćemo ubrzo zabilježiti negativnu zonu prirodnog priraštaja, što znači kraj demografske tranzicije ili posljednja faze. Kada država dođe u tu fazu pribjegava imigracionoj varijanti populacione politike, a to znači da vodi otvorenu politiku prema strancima kako bi nadomjestila gubitak biološke supstance svog stanovništva i očekujemo da će stanovništvo koje sada živi u Crnoj Gori, dati pozitivan uticaj rasta prirodnog priraštaja u budućnosti. Ipak, to moramo uzeti sa rezervom, ako imamo u vidu činjenicu da ubrzanim koracima idemo ka EU, a taj događaj vodi povećanoj emigraciji domaćeg stanovništva. Uskoro ćemo se zbog toga suočiti sa još jednim gubitkom našeg stanovništva. Sa odlaskom našeg stanovništva, moraćemo imati imigracionu politiku, ali ona mora biti osmišljena i definisana da integriše stanovništvo u naš kulturni identitet“, navela je Radojević.
Zaključuje da očekuje da će naša populacija biti veća nego što je trenutno, ali da će struktura biti drugačija, jer će, kako kaže, udio stranaca biti mnogo veći nego sada.
Doderović: Zabrinjava da se povećava broj stranaca, biće ih sve više
Univerzitetski profesor Miroslav Doderović kazao je da je popis pokazao da smo kao stanovništvo počeli intenzivno da starimo.
„Interesantno je da je, kada se uporedi popis iz 2011. godine, Crna Gora povećala broj stanovnika za oko 2 odsto. Takođe, povećan je i broj stanova, negdje oko 87 hiljada i da je povećan broj domaćinstava. Naša prosječna starost je dosta visoka i približila nekih 39 godina i da smo kao stanovništvo počeli intenzivno da starimo i da imamo sve veće učešće starog stanovništva. Pokazujemo da smo populacija koja je zahvaćena procesom tranzicije koji je doveo do velikog iseljavanja, pada prirodnog priraštaja, kao i da su se stranci počeli pojavljivati u značajnom broju po popisu“, kazao je Doderović.
Podsjeća da smo u jednom trenutku imali oko 118.000 stranaca, što pokazuje da je svaki peti stanovnik Crne Gore bio stranac.
„Zabrinjava da se povećava broj stranaca. Ovaj popis je pokazao da je to oko 48.000 i kada se uporedi sa prethodnim popisom, jasno je da će ih biti sve više i na popisima, administrativnim procedurama. Mi smo interesantna destinacija i država koja bila liberalna i kada je riječ o direktnim stranim investicijama. Sa velikim ulaganjima došli su i stranci. Bezbjednosne prilike su jedan od faktora privlačenja stranaca i mi ćemo biti ta sredina koja je jako prihvatljiva za useljavanje“, objašnjava Doderović.
Odlazak velikog broja mladih ljudi je kako kaže, crvena lampica da nijesmo na dobrom putu kada je u pitanju naša ekonomija i prosperitet, te da to treba da nas zabrine.
Doderović navodi da Crna Gora ima problem intenzivnog iseljavanja i da imamo neobično velike regionalne razlike.
„Kada pratite prirodni priraštaj, vidjećete da dvije trećine opština bilježi negativan prirodni priraštaj. Imamo prostor koji se intenzivno prazni. Sjever je nekad učestvovao u stanovništu sa gotov 50 odsto, a sad je pao na 25 odsto. Prosječna starost u Plužinama, kao i cijelom durmitorskom području, je 47 godina. To znači da je nama dvije trećine opština osuđeno na intenzivno nestajanje. To je veliki problem. Stanovništvo se grupiše u Podgorici i primorskim opštinama. Imamo poremećenu regionalnu ravnotežu koja nam dodatno komplikuje čitavu demografsku situaciju“, istakao je Doderović.
Država, kako kaže, ne može previše da uradi, ali vjeruje da opštine mogu da urade određene korake kako bi makar ublažili situaciju.
„Sve opštine na sjeveru se intenzivno prazne, pa i Bijelo Polje. Niko ne zna šta nas očekuje u budućnosti i može biti raznih scenarija sa sjeverom. Niko nije očekivao ni sukobe u Ukrajini i ovoliki broj Rusa i Ukrajinaca. Nama nedostaje radne snage, a vidimo da iz Pljevalja bježi ko može, a to je ekonomija koja je naša značajna stavka“, kazao je Doderović.
Navodi da imamo fenomen da je tržište nekretnina dosta neuređeno i da smo skloni da prodajemo svoju zemlju strancima.
Radović-Fuštić: Nalazimo se u epicentru demografske krize
„Ne smatram da se suočavamo sa vrstom demografske krize, mislim da se nalazimo u epicentru te krize i da nam se dešava demografska katastrofa. Crna Gora se nalazi u demografskoj katastrofi“, kazala je sociološkinja Biljana Radović-Fuštić.
Kako ističe, prema podacima sa popisa proosječna starost u Crnoj Gori iznosi 39,73, što znači da nas od duboke demografske starosti dijeli 0,27.
Radović-Fuštić je rekla da imamo problem sa strategijama integracije doseljenika, jer kao društvo dozvoljavamo da se doseljenici grupišu u enklave.
„Oni neminovno čine društvenu strukturu stanovništva Crne Gore, mislim da društvo kakvo jesmo i država treba do temelja da razruši strategije javne politike i izgraditi ih ispočetka. Podaci Eurostata za 2022. godinu pokazuju da ljudi koji žive u EU imaju prosječnu starost od 44 godine, ali to za njih nije problem. Oni imaju robusne penzione sisteme i mogu izdržati taj pritisak. Naše bolnice, socijalni sistem i penzioni fondovi to ne mogu istrpjeti“, kazala je ona.
