Podsjećajući na način na koji funkcionišu demokratska društva, Vukčević je kazala da osjeća ogromnu zabrinutost zbog položaja u koji je režim doveo mnoge građane Cme Gore.
"Mislim prvenstveno na podjele i sukobe. Istovremeno vaše pitanje me navodi da i ja vama kao dio mogućeg odgovora postavim par sličnih retoričkih pitanja. Da li je položaj ostalih građana u Crnoj Gori, kako god definisali svoj identitet, u istoj mjeri ugrožen? Da li i njima prijeti asimilacija? Ako jeste, kuda ide Crna Gora? Je li to put u demokratiju? Evropsku uniju? Matica srpska u Crnoj Gori u dogledno vrijeme će se pozabaviti ovim pitanjem u okviru jednog od svojih odbora, dakle, naučno i stručno. Jedan olako izneseni stav o ovom pitanju bez prethodnih ozbiljnih istraživanja, govorio bi samo o tome kako i ja ne razmišljam kao neko ko se bavi naukom i strukom. Međutim, budući da nijesam političar po opredjeljenju, ne mogu vam odgovoriti na ovo pitanje i na način koji, pretpostavljam, očekujete", kazala je Vukčević u razgovoru za "Vijesti".
Na pitanje kako će Društvo Matice srpske planira da promjeni takvo stanje, Vukčević je kazala da Društvo nije politički front već književno, naučno i kulturno društvo.
"Naglašavam da u Statutu Društva u članu 7 stoji da su ciljevi i djelatnost Društva njegovanje duhovnog i kulturnog života i razvijanje i popularisanje književnosti, umjetnosti i nauke. Prosto se podrazumijeva da će Matica ostvarivanjem svojih ciljeva, svojim djelovanjem u ovim oblastima, postepeno mijenjati mnoge aspekte u cmogoskom društvu u korist svih njenih građana, bez obzira na trenutno i buduće stanje u političkoj sferi", kazala je ona dodajući da kao potencijalne saradnike vidi sve pojedince i institucije koji se zalažu za stvarivanje ciljeva Društva.
Na pitanje kako gleda na činjenicu da zvanični Beograd, osim sporadičnih medijskih izjava, ne pokazuje veliko intersovanje za sunarodnike u Cmoj Gori, Vukčević je kazala da su Srbi u Cmoj Gori građani Cme Gore. "Termin „zvanični
Ona je kazala da se ne plaši da bi dio javnosti mogao gledati na Društvo Matice srpske kao ispostavu političkih krugova koji negiraju Crnu Goru.
"Zvuči apsurdno smatrati Društvo - članova Matice srpske u Cmoj Gori kao ispostavu bilo kakvih krugova pa i političkih, a naročito onih koji bi negirali Crnu Goru, ako takvih ima. Srpska kulturna baština u Cmoj Gori usko je povezana sa istorijom Cme Gore, što znači da bi negiranjem Cme Gore značilo negirati ciljeve, zadatke i djelatnosti Društva članova Matice srpske u Cmoj Gori", kazala je ona.
Komentarišući protivljenje usvajanju Zakona o opštem obrazovanju i tvrdnje da se njime potire srpski jezik, predsjednica Društva je istakla da vjeruje u u snagu srpskog jezika, podsjećajući da su mnoga djela stvorena na njemu na prostoru Crne Gore i šire.
"Vjerujem da će srpski jezik pokazati veću moć i od zakona i od zakonodavaca. Ono što je trenutno apsolutno jasno jeste da Zakon o opštem obrazovanju ozbiljno ugrožava osnovna i Ustavom zagarantovana ljudska i građanska prava.
Dozvolite mi da se složim sa prof. dr Jelicom Stojanović koja je kazala da svi oni koji govore srpskim jezikom imaju pravo da im se u Crnoj Gori omogući njegova službena upotreba - od obrazovnog sistema do državne administracije. Primoravanje na bilo šta drugo predstavljalo bi diskriminaciju u svakom pogledu - naučnu, stručnu i istorijsku. Da li je potrebno ponovo naglasiti bojazan da bi ovakav odnos države prema svojim građanima ozbiljno ugrozio mjesto Crne Gore u demokratskom svijetu? Društvo članova Matice srpske u Cmoj Gori baviće se i ovim pitanjem isključivo naučno i stručno", kazala je ona.
