Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu u srijedu će saslušavati kandidate za Vrhovnog državnog tužioca koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, nakon čega slijedi i drugi krug glasanja na plenumu. Različiti akteri iz vlasti u više navrata su izjavljivali da je kandidat Milorad Marković budući VDT.
Advokat Veselin Radulović za Portal Analitika ističe da je izbor VDT-a godinama isključivo predmet političke trgovine i nastojanja svih aktera na političkoj sceni da postave nekoga ko će prije štititi političke interese, nego što bi profesionalno, stručno i sa integritetom vršio ovlašćenja u punom kapacitetu.
0“Zato i ovaj postupak koji je u toku na neki način nosi taj teret političke, odnosno politikantske obojenosti. Daleko je Crna Gora od politički nezavisnog tužilaštva i pravosuđa uopšte, ali ukoliko dođe do izbora, novom VDT-u treba pružiti šansu i svaku podršku da pokaže da li je spreman da napravi ozbiljan otklon od dosadašnje prakse”, ističe Radulović.
Partije će učiniti sve da za VDT dovedu nekog ko će služiti njihovim interesima
Stava je da će u svakom slučaju odnos novog VDT-a prema pitanjima organizovanog kriminala, korupcije, ratnih zločina i načinu finansiranja političkih partija brzo pokazati da li će novi VDT biti profesionalac sa integritetom.
“Političke partije sigurno će učiniti sve da na tu poziciju dovedu nekoga ko će služiti njihovim interesima jer one neskriveno i konstantno pokazuju želju da tužilaštvo, ali i pravosuđe u cjelini, drže pod političkom kontrolom”, smatra Radulović.
To nas, kako naglašava, udaljava od vladavine prava, ali nada se da će na ključne pozicije polako dolaziti osobe koje će pokazati spremnost da rade isključivo po zakonu i Ustavu.
“Vrijeme pred nama pokazaće da li će to biti slučaj sa novim VDT-om, ako bude izabran”, navodi Radulović.
Na djelu partijske ili unutarpartijske borbe za prevlast
Za petak su zakazane dvije vanredne sjednice Skupštine, na kojima će se poslanici ponovo izjasniti o tri zakona koja je predsjednik države Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje. Za jedan od njih, Zakon o elektronskim komunikacijama, iz EU su apelovali da ga ne treba usvajati bez konsultacija sa EK jer predložene izmjene i dopune Zakona nijesu u skladu sa obavezama Crne Gore iz procesa pristupanja Evropskoj uniji.
Sagovornik Analitike objašnjava da ako poslanici ponovo izglasaju izmjene ovog zakona, predsjednik će biti u obavezi da ga potpiše.
“To bi svakako bilo loše za proces EU integracija Crne Gore. Nažalost, u Crnoj Gori je dugo prisutna praksa po kojoj se zakoni predlažu i usvajaju u partijskim, nekada i u ličnim interesima, a ne u javnom interesu. Utisak je i da su i ova tri zakona koja je predsjednik vratio na ponovno odlučivanje usvojena na taj način, kao što je utisak i da ih je predsjednik vratio iz istih razloga. Tako na djelu imamo partijske ili unutarpartijske borbe za prevlast, a ne zalaganje za državne interese”, naglašava Radulović.
Važno kako će novoizabrani kadar raditi u praksi
Osvrnuvši se na potencijalni napredak u poglavljima 23 i 24, Radulović napominje da imenovanja u pravosuđu jesu važna, ali nijesu dovoljna.
“Veoma je važno kako će taj novoizabrani kadar raditi u praksi, odnosno da li će novi Sudski savjet obezbijediti da se sudije biraju i da napreduju isključivo prema stvarnim zaslugama i da odgovaraju za propuste u radu i da li će novi VDT biti spreman da uđe u stvarni obračun sa korupcijom i organizovanim kriminalom, da doprinese procesuiranju i sankcionisanju ratnih zločina izvršenih početkom 90-ih godina u Crnoj Gori i da li će se baviti sumnjama u pranje novca kroz nezakonito finansiranje političkih partija”, objašnjava Radulović.
Ako se, kako dodaje, to desi, brzo bismo mogli očekivati realne pozitivne pomake u poglavljima 23 i 24.
“U protivnom, ostaćemo zarobljeni u partitokratskom sistemu u kome će se i dalje štititi interesi onih koji su godinama pokrovitelji i akteri korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zločina i pranja novca”, zaključuje Radulović.
