Tužilački savjet na jučerašnjoj sjednici imenovao je Tatjanu Begović za v.d. VDT-a, nakon što je bivšoj vršiteljki dužnosti VDT-a Maji Jovanović u nedjelju istekao drugi mandat, te ne može ponovo biti birana na tu funkciju.
Za Portal Analitika, advokat Veselin Radulović ocijenio je da produžetak v.d. stanja u tužilaštvu, koje traje već više od tri godine, svakako nije dobro za funkcionisanje te institucije, za suzbijanje korupcije i kriminala i generalno za vladavinu prava.
5„Nažalost, to je iznuđena odluka jer Skupština više od tri godine ne vrši svoju nadležnost izbora VDT-a. Tako je neodgovornost političara dovela do toga da smo v.d. stanje u VDT-u, ali i u drugim institucijama, počeli da prihvatamo kao redovno stanje“, smatra Radulović.
Izbjegavanje primjene odredbi Zakona
Podsjetimo, član Tužilačkog savjeta Stevo Muk bio je uzdržan prilikom odlučivanja o vršiocu dužnosti vrhovnog državnog tužioca, jer, kako je kazao, smatra da je imenovanje Begović na tu poziciju protivno duhu odredbi Zakona o državnom tužilaštvu.
S tim je saglasan i Radulović iako, kako kaže, ima pozitivno mišljenje o tužiteljki Begović i smatra da može uspješno da obavlja ovu dužnost.
„Međutim, odluka o njenom imenovanju je sporna, jer Zakon o Državnom tužilaštvu propisuje da član Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca za vrijeme trajanja mandata u Tužilačkom savjetu ne može biti biran u državno tužilaštvo višeg stepena ili za rukovodioca državnog tužilaštva”, objašnjava Radulović
Konstatovanjem njene ostavke, pa zaključenjem sjednice i istovremenim zakazivanjem nove na kojoj je donešena odluka željela se, prema riječima Radulovića, izbjeći primjena ove odredbe.
Nema političke volje za izbor VDT u punom mandatu
Tužilaštvo je u v.d. stanju od oktobra 2019, a Radulović vjeruje da ne postoji politička volja da se izabere VDT u punom mandatu jer, kako ističe, političke partije i njihovi lideri nemaju interesa da na toj poziciji bude stručna, profesionalna i osoba sa integritetom.
„Većina od njih želi da na mjestu VDT-a bude neko ko će biti pod njihovom kontrolom. Profesionalan VDT u punom mandatu bi mogao, a ja bih rekao i morao, da se pozabavi njihovim činjenjem i nečinjenjem koje konstantno daje osnova za sumnje da se radi o krivičnim djelima koja se gone po službenoj dužnosti“, ističe sagovornik Analitike.
Kandidat ne treba da bude „produkt“ dogovora partija
Kad su u pitanju predloženi kandidati za sudije Ustavnog suda, Radulović sagovornik Analitike smatra da kandidat iz reda manjinskih naroda Faruk Resulbegović nije dobio podršku koja daje osnova za očekivanja da će biti izabran, bar ne u prvom krugu glasanja kada je za izbor potrebna dvotrećinska većina, odnosno 54 poslanika.
„Nažalost, u postupku predlaganja ovog kandidata fokus je bio na nacionalnoj pripadnosti, iako bi poslanici o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica trebalo da vode računa tek nakon što nesporno utvrde stručne reference i lični i profesionalni integritet. Taj kandidat treba da bude predložen isto kao i ostali, prvenstveno na osnovu stručnih referenci i integriteta, a ne da bude “produkt” dogovora partija manjinskih naroda”, navodi Radulović.
Crnoj Gori neophodan funkcionalan Ustavni sud
Upitan da prokomentatiše zakazivanje sjednice na kojoj će se glasati o sudijama tek za 27. februar, Radulović navodi da ne zna razlog za zakazivanje na baš taj datum, ali da ponašanje političkih partija daje za pravo za zaključak da se radi o nekim političkim, stranačkim i ličnim interesima, jer su partije i njihovi lideri, kako ističe, nesumnjivo pokazali da su to jedini interesi o kojima brinu.
„Odgovorne parije i političari učinili bi sve da se što prije dođe do funkcionalnog Ustavnog suda, ali odgovorne parije i političari ne bi ni doveli do toga da Ustavni sud postane nefunkcionalan i da u tom stanju bude ovoliko vremena. Crnoj Gori je neophodan funkcionalan Ustavni sud, između ostalog i zbog zaštite izbornih prava i pravnog okončanja izbornog procesa“, zaključuje Radulović.
