Potez koji je juče odlazeći ministar pravde Marko Kovač povukao upućivanjem prijedloga Tužilačkom savjetu Crne Gore za razrješenje rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepe Medenice, može se tumačiti kao jedna vrsta neprimjerenog uticaja na tužilaštvo, a čitav slučaj, od samog početka, pokazao je da sistem ne funkcioniše na način na koji bi trebalo, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu advokat i ćlan Radne grupe za izmjene Zakona o državnom tužilaštvu Veselin Radulović.
Kako je saopšteno iz Minstarstva pravde „nakon uvida u službenu zabilješku koju je sačinio državni tužilac Vukas Radonjić, utvrđeno je da postoji sumnja da je Lepa Medenica, rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, izvršila neprimjeren uticaj na njega kao postupajućeg tužioca u predmetu formiranom povodom ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru bezbjednosno interesantnim licima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.
Iz Ministarstva pravde se ocjenjuje da takvo postupanje Medenice predstavlja neprimjeren odnos prema zaposlenom u državnom tužilaštvu, što predstavlja osnov za razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva, shodno čl. 125 st.1 tačka 3 Zakona o Državnom tužilaštvu i predstavlja neuobičajenu praksu u postupanju tužilačke uprave, posebno imajući u vidu važnost samog predmeta.
- Sve ovo navodi na sumnju u postojanje i druge vrste odgovornosti rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, što je moglo uticati na konačan ishod samog postupka pred nadležnim tužilaštvom a čime se dodatno urušava ugled pravosudnih institucija, odnosno državnog tužilaštva, kao i povjerenje građana u rad istog – zaključuje se u saopštenju.
Član nedavno formirane Radne grupe za ponovne izmjene Zakona o državnom tužilaštvu Veselin Radulović, međutim, smatra da je takav prijedlog preuranjen, ali i da otvara pitanje na koji je način ministru Kovaču omogućen uvid u djelove spisa predmeta koji je ponovo otvoren, kako je to naveo glavni specijalni tužilac Vladimir Novović na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem 11. aprila.
- Nije sporno da bilo koji državni tužilac, pa i tužiteljka Medenica, treba da snosi svaku vrstu odgovornosti, ali tek kada se utvrdi da neka radnja ili propuštanje predstavlja bilo koje kažnjivo djelo. Imali smo priliku da vidimo u javnosti njenu raspravu sa drugim državnim tužiocem Nikolom Boričićem koji je pred skupštinskim Odborom za politički sistem na njen račun iznio određene optužbe. Umjesto da se da se ta pitanja rješavaju u okviru institucija tužilačke organizacije, prije svega pred Tužilačkim savjetom, imali smo jako ružan događaj – najavu televizijskog duela između državnih tužilaca – kaže Radulović.
To, prema njegovom mišljenju, pokazuje koliko je sistem neozbiljan.
- Nakon svega toga imamo prijedlog koji je preuranjen. Podsjetiću, minstar Kovač je prije samo nekoliko dana izjavio da će podnijeti prijedlog za razrješenje, ako se utvrdi da su tačni navodi tužioca Boričića. Danas imamo podnešeni prijedlog, što bi trebalo valjda da znači da je utvrđeno da su njegovi navodi tačni, ali tu dolazimo do suštine problema – ko je, i na koji način, to utvrdio – kazao je Radulović.
On podjeća da se u saopštenju Ministarstva pominje službena zabilješka drugog državnog tužioca (Vukas Radonjić) što otvara kao sporno još jedno pitanje – na koji način je ministar došao do uvida u spise predmeta za koji je sam GST Novović rekao da je u toku.
- Svi ti potezi, najave, izjave i poruke pokazuju da mi, nažalost, nemamo funkcionalan sistem koji treba da obezbijedi primjenu zakona – tvrdi Radulović i naglašava da je veoma važno da se ovaj slučaj riješi kroz institucije i da, prije svega, Tužilački savjet, odradi svoj dio posla i pokaže da je spreman da odoli političkim pritiscima.
Radulović navodi da Zakon daje ovlašćenja ministru pravde da podnese prijedlog za razrješenje, ali tek nakon sprovedenog postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti u kojem bi se, eventualno, utvrdila odgovornost rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva.
-Nažalost, to je izostalo. Veoma je sporno na koji je način ministar to utvrdio, jer tu činjenicu treba da utvrdi u postupku Tužilački savjet – kazao je Radulović.
Na pitanje novinara da li postoji pravni osnov da ministar pravde uopšte ima pristup službenim zabilješkama tužilaca, Radulović je izričit da ne postoji.
- Ne, apsolutno ne. Ni ministar pravde, niti bilo ko iz izvršne ili zakonodavne vlasti, ne bi trebao da ima uvid u spise predmeta koji je u toku. Posebno ne u spisu predmeta koji je, sudeći prema navodima Novovića, u početnoj fazi. Ministar pravde ne bi smio da ima uvid u predmet o kojem nije još donešena odluka nadležnih organa, a posebno ne da na osnovu djelova spisa tog predmeta podnosi ovakav prijedlog – naveo je on.
Na pitanje da li to znači da je Kovač sebi dao za pravo da samostalno presudi, te kakvu poruku šalje ovim potezom, Radulović kaže da je on definitivno na neki način prejudicirao ishod i pokušao da izvrši uticaj na državno tužilaštvo.
- Poslao je poruku crnogorskoj javnosti da političari nemaju ni volju ni želju da stvore uslove kako bi tužilaštvo funkcionisalo nezavisno – rekao je on.
Na posljednjoj sjednici Tužilačkog savjeta, održanoj 12. aprila, dan nakon sjednice Odbora za politički sistem, reporteri su bili u prilici da čuju da je otvoreno pitanje osnova prema kojem je zakonodavna vlast poimenično pozivala tužioce na kontrolna saslušanja.
Državna tužiteljka Sanja Jovićević tada je ukazala da se na sjednici skupštinskog Odbora pokazalo sve ono što je suprotno zakonskoj i ustavnoj obavezi tužilaca da predstavljaju jedan organ, da je bilo neophodno da se prethodno Odbor ograničio na ono što mu zakonom pripada, te da su GST i VDT trebali da odrede ko treba da ide na kontrolno saslušanje. Međutim, kako je kazala, to se nije dogodilo, već su tužioci pojedinačno pozivani na sjednicu Odbora.
Prije oko dvije godine, 10. maja 2021, na konferenciji za medije na kojoj je aktuelni premijer Dritan Abazović predstavljao mišljenje Venecijanske komisije na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o državnom tužilaštvu, tada je eksplicitno rekao da je za VK neprihvatljivo da tužioci povodom pojedinačnih predmeta budu pozivani u Skupštinu, jer se to smatra pritiskom, već samo povodom posebnih godišnjih ili periodičnih izvještaja o radu... Abazović je tada naveo da je to za Vladu prihvatljivo i da je riječ o „tehnikaliji“ koja se može inkorporirati u prijedlog izmjena Zakona.
Tako Zakon o državnom tužilaštvu predviđa da su VDT i GST, na zahtjev Skupštine i nadležnih tijela, dužni da dostave godišnje ili periodične izvještaje o radu, osim ako se ne radi o predmetima koji su toku. Iz toga proizilazi da skupštinski odbori ne mogu da pozivaju pojedinačno tužioce koji postupaju, ili su postupali, u predmetima, već isključivo da zatraži od VDT ili GST izvještaj o radu i da njih pozove radi saslušanja u vezi sa tim izvještajima.
Na pitanje da li je i Odbor za politički sistem prekoračio svoja ovlašćenja pozivajući specifične tužioce na kontrolno saslušanje, izbjegavajući obraćanje instituciji, Radulović odgovara da i taj potez, nažalost, pokazuje da sistem ne funkcioniše u skladu sa zakonom.
-Postoji evidentan konstantni pokušaj političara iz zakonodavne i izvršne vlasti da uspostave kontrolu nad pravosuđem, a u konkretnom slučaju nad tužilaštvom. U pravu ste kada kažete da je odredba, nakon intervencije Vencijanske komisije u posljednjim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, preformulisana tako da radnim tijelima na zahtjev Skupštine posebni izvještaji ne mogu podnositi o predmetima koji su u toku. Mi smo čuli od GST Novovića da je u tom slučaju formiran predmet. Krajnje je neprimjerno da se političari ponašaju na taj način i to je nastavak jedne veoma loše prakse – kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, tu lošu praksu je crnogorska javnost imala priliku da vidi i prilikom izrade izmjena Zakona i kroz prijedloge koje su dolazili iz zvršne vlasti.
- I tada je bila vidna njihova neskrivena želja uspostave kontrolu nad državnim tužilaštvom. Zbog toga se i dešavaju ove stvari o kojima pričamo. Da nema takvih pokušaja nedozvoljenog uticaja politke i da je tužilaštvu omogućeno da bude profesionalno i da nezavisno radi svoj posao, siguran sam da ne bismo imali ove incidente o kojima se govorilo u Skupštini – kazao je on.
Da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, koje premijer Abazović predstavlja kao svoje najveće dostignuće, nijesu toliko dobre pokazuje i činjenica, kaže Radulović, da je nedavno formirana Radna grupa za ponovne izmjene tog zakona.
- Da je taj zakon bio toliko dobar, ne bi se ovako brzo radilo na njegovim ponovnim izmjenama. Posebno je problematično što se i takav kakav je, sa svim svojim manama, ne primjenjuje u praksi o čemu svjedoče posljednji događaji – zaključio je Radulović.
